1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U fokusu
Bosna i HercegovinaNjemačkaRat na Bliskom istoku

Cijena nafte i poskupljenje benzina

Henrik Böhme9. septembar 2005

Posljednjih mjeseci cijena nafte na svjetskim burzama u stalnom je rastu. Najnoviji sok izazvan je hurrikanom Katrina. Na neodredjeno vrijeme je ili ukinuta ili znatno smanjena proizvodnja nafte na crpilistima u Meksickom zaljevu, sto inace cini cetvrtinu ukupne americke proizvodnje. Istovremeno je osteceno vise rafinerija na jugu SAD, sto znaci smanjenje kolicina naftnih derivata – prije svega benzina i dizela – na tamosnjem trzistu. Posljedica: cijene su eksplodirale, dosegle rekordnih 70 dollara za Barel. To je izazvalo toliki sok, da je medjunarodna agencija za energiju, IEA, krajem prosle sedmice odlucila da na trziste stavi dio strateskih rezervi zemalja clanica. U njemackoj je prodaja nafte i naftnih preradjevina iz tih rezervi

https://p.dw.com/p/AVlk
Platforma za vadjenje nafte iz mora
Platforma za vadjenje nafte iz moraFoto: AP

zapocela jucer. Reakcija multinacionalnih naftnih kompanija: smanjenje cijene benzina.

Medjunarodno trziste nafte je izuzetno nervozno, vec i relativne sitnice dovode do rasta cijena: bez obzira radi li se o strajku nigerijskih radnika na naftnim poljima, o nemirima u Venezueli ili promjeni na celu Irana.

Razlozi su prije svega u velikoj potraznji nafte u svijetu: industrije Indije i Kine rastu velikom brzinom, i njíhova zed za naftom je gotovo neutaziva. S druge strane proizvodni kapaciteti su ograniceni, vec sada se radi na granici moguceg. Cim se desi ovakva katastrofa poput hurrikana u SAD, dolazi do krize.

Ovaj puta se desilo nesto novo: dok je cijena sirove nafte rasla relativno umjereno, cijena naftnih derivata je naglo poskocila. U Evropi je na burzi nafte u Rotterdamu zabiljezen porast od 20 % u jednom danu. Top je glavni razlog zasto je medjunarodna agencija za energiju, IEA, nalozila nacinjanje strateskih rezervi, objasnjava Klaus Jacoby:

"Globalno gledano, zemlje clanice IEA raspolazu ukupno sa cetiri milijarde barella nafte u rezervi. Ovo sada je mala kriza, ali nije bezopasna, jer nedostaju neki specificni proizvodi, poput goriva za vozila. Nas zadatak nije medjutim da se bavimo cijenama, vec da rjesavamo probleme u opskrbi. Nije nase da smanjujemo cijene."

Cijene su, medjutim, ipak smanjene, sada nafta kosta koliko i prije hurrikana. Od jucer se na trzistu nalaze i dijelovi njemackih strateskih rezervi – ministar privrede Wolfgang Clement potpisao je odgovarajuci nalog. Njemacke strateske rezerve nadgleda Udruzenje naftnih rezervi sa sjedistem u Hamburgu, kome se na celu nalazi Eberhard Pott:

"Nalog ministra odnosi se na 474 000 tona naftnih derivata. Mi cemo dakle na trziste staviti iskljucivo konacne proizvode, poput benzina ili ula za lozenje. Vidjeti cemo kako ce trziste to prihvatiti."

Strucnjaci, medjutim, ne racunaju sa osjetnim padom cijena. Glavni problem je, naine, netaknut: vec 30 godina u SAD nije izgradjena nijedna nova rafinerija, a postojece rade na granici kapaciteta. Kada jedna rafinerija prestane sa radom, poput sada nakon hurrikana, SAD kupuju benzin na evropskom trzistu sto dovodi do rasta cijena. A to prije ili kasnije dovodi i do poskupljenja proizvodnje.

Poskupljenje nafte ima, medjutim, i jedan pozitivan efekt, naglasava Thomas Straubhaar iz hamburskog Instituta za svjetsku privredu:

"Ja vjerujem da ce povecanje cijena nafte dovesti do preusmjeravanja na druge izvore energije. Trebalo bi ponovo razmisliti o atomskoj energiji. To bi moglo dovesti i do povecanja broja vjetrenjaca bez drzavnih subvencija, samo na osnovama trzisnih mehanizama. Mislim da nijedna poruka nije tako jasna kao porast cijena, da je potrebno promjeniti ponasanje."

….smatra Thomas Straubhaar iz uglednog hamburskog Instituta za svjetsku privredu.