1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Cijelo ljeto u znaku otkrića o prisluškivanju

Nakon otkrića o američkom i britanskom špijuniranju njemačkih građana, istražna parlamentarna komisija ima pune ruke posla. Doduše, i dalje ne uspijeva da razjasni nejasnoće, ali bi se to nakon izbora moglo promijeniti.

Na papiru je sve jasno. Prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru obavještajnih aktivnosti na saveznom nivou, njemačka vlada je obavezna redovno da informiše nadležne odbore o „značajnim dešavanjima“ poput onih koji su pratili otkrića Edvarda Snoudena. Bivši saradnik američke obavještajne agencije NSA, iznio je tvrdnje kako britanske i američke službe nadgledaju i građane u Njemačkoj.

Odbjegli Snouden naveo je i kako postoji sistemska i sveobuhvatna kontrola internet saobraćaja, koja Amerikancima omogućava prikupljanje informacija i iz drugih država. Njemački parlamentarni odbor za kontrolu obavještajnih službi odmah je odreagovao, zahtijevajući dodatne informacije od vlade. Od tada odbor zasijeda svake sedmice uprkos ljetnjoj pauzi. Za 11 članova tog tijela, iz pet političkih grupacija, prisutnih u parlamentu, to znači prekid odmora.

Sitzung des Parlamentarischen Kontrollgremiums

Ronald Pofalla - Za njega se mediji posebno interesuju

Redovne „sačekuše“ novinara

Ono što je u međuvremenu takođe postalo atipično jeste saradnja članova parlamentarnog odbora sa novinarima. Skandal o prisluškivanju i dalje stvara gužvu u Bundestagu, gdje brojni novinari čekaju na nova saznanja u radu nadležnog odbora. Naročito veliko interesovanje medija postoji za Ronalda Pofalu, koji je u kabinetu kancelarke Merkel zadužen za koordinaciju rada tri njemačke tajne službe. Ipak, najviše se u vezu sa američkom NSA dovodi njemačka obavještajna agencija BND.

Pofala uporno tvrdi kako BND nije kršio zakone, pa tako ni u saradnji sa srodnim službama u Americi. Tokom protekle sedmice, on je morao da odgovara na brojna pitanja parlamentarnog odbora. Nakon zasjedanja upriličenog u ponedjeljak, 19. avgusta, Pofala je ocijenio „kako je ponovo napravljen napredak u rasvjetljavanju svih nejasnoća“. Tvrdi da su istražnom odboru pružene sve informacije, za koje je to tijelo navodno bilo uskraćeno.

Inicijativa njemačkih liberala

Međutim, nisu baš svi članovi odbora zadovoljni učinkom ovih zasjedanja. Liberal Hartfrid Volf (FDP), čija je stranka sa demohrišćanima na vlasti, kaže kako informacije iz SAD i Velike Britanije stižu „na kašičicu“ i da je zbog toga nemoguće razjasniti nejasnoće. On ne spori potrebu za saradnjom sa obavještajnim agencijama drugih zemalja, ali insistira na provjeri informacija. FDP je još u februaru predložio nacrt zakona, kojim se sugeriše i imenovanje specijalnog izaslanika u parlamentarnom odboru, koji će biti nadležan za personalnu i finansijsku koordinaciju obavještajnih službi u zemlji.

Nakon brojnih šokantnih otkrića zviždača Snoudena, sve političke partije u Njemačkoj pokazuju spremnost na dijalog i saradnju. Vjerovatno i zbog činjenice da se na jesen održavaju izbori. Skandali su doveli u pitanje kontrolni mehanizam tajnih službi u „digitalnoj eri“, pored ostalog i zbog privredne špijunaže.

Asylbewerber in Deutschland Wolff

Hartfrid Wolff kaže da informacije stižu na kašičicu

Savezna vlada o sporazumu sa Amerikom

Vlada u Berlinu zagovara potpisivanje „anti-špijunskog“ sporazuma sa SAD-om. Šef parlamentarnog kontrolnog odbora Tomas Operman (SPD) takvu inicijativu smatra besmislenom, sve dok se ne razjasni kako tačno funkcionišu programi za špijuniranje „Prizma“ i „Tempora“. „Potreban nam je snažan sporazum, koji bi garantovao zaštitu osnovnih prava u Njemačkoj“, ističe Operman.

I Hans-Peter Ul iz Hrišćansko-socijalne unije (CSU) zahtijeva bolju zaštitu ličnih podataka građana u Njemačkoj. Međutim, „Snoudenova otkrića“ Ul poredi sa objavljivanjem lažnog Hitlerovog dnevnika, tokom 80-tih godina prošlog vijeka, zbog kojeg se magazin „Štern“ teško izblamirao. Doduše, ovaj CSU političar ima razumijevanja za zabrinutost, jer se komunikacije veoma brzo razvijaju, pa je u skladu sa tim i sistem kontrole i bezbjednosti potrebno usklađivati. Istovremeno, on zagovara tehničko rješenje koje bi bilo proizvedeno u Njemačkoj. „Nije nam potreban digitalni okupator, nevažno iz kog dijela svijeta dolazi“, izjavio je Ul.

Autori: Marcel Fuerstenau / Jakov Leon

Odgovorna urednica: Zorica Ilić