Cijela istorija na 3,5 kilometra

U pojedinim ulicama istorija se zbilja može osjetiti. Jedna od takvih je ulica pod nazivom Kurfuerstendamm. Riječ je o najvažnijem bulevaru u Berlinu, a možda čak i u čitavoj Njemačkoj. Ovdje nema spomenika značajnim ličnostima, ovdje je istorija skrivena u i između kuća, u uglovima ulica i na malim trgovima. Kurfuerstendamm danas (05.05.2011.) slavi 125. godišnjicu nastanka. Naime 05. maja 1886. godine ovdje je prošla prva tramvajska linija zbog čega ovaj datum važi kao rođendan ulice duge oko 3,5 kilometra.

Legendarni život

Onaj ko danas prolazi ovom ulicom, pored vrlo otmjenih stanova, može s malo mašte osjetiti nešto od jevrejskog građanskog života s početka 20. stoljeća. 1913. godine u ovoj ulici živjelo je 120 milionera i milijardera. Život u stanovima u ovoj ulici u toj vrijeme bio je legendaran. Na 250 kvadratnih kilometara brojni namještenici su kuhali i brinuli se o bogatim starim damama i umjetničkim parovima. U najpoznatije umjetnike, koji su ovdje odrasli, ubraja se književnik Walter Benjamin. Njegova „Sjećanja na berlinsko djetinjstvo“ svjedoče o nekadašnjoj atmosferi u ovom gradu koja je bila potpuno posebna.

Odlazak Jevreja

Početkom 30-tih godina okončana je ova epoha i u Kudammu. Nakon što su nacionalsocijalisti preuzeli vlast srušena je i ova idila. 1931. se dogodio pogrom u Kurfuerstendammu, a 1933. godine brojne jevrejske prodavnice pretprile su gubitke zbog bojkota kupovine i bile prisilno oduzete. Brojni Jevreji koji su živjeli u ovoj ulici emigrirali su u inozemstvo. Tokom Drugog svjetskog rata srušena je ili oštećena većina stambenih zgrada u ulici, a tu je i danas poznata ruina Memorijalne crkve koja podsjeća na to.
Nakon Drugog svjetskog rata trebalo je što je prije moguće zaboraviti ratni život. Tako je još 1945. godine ulica ponovo dobila kino, modne salone i kafiće.

Važna uloga u podijeljenom gradu

1962. godine je izgrađen Berlinski zid i grad je podijeljen na istočni i zapadni dio, a Hladni rat je bio u svojoj najužarenijoj fazi. Kudamm je pri tome dobio vrlo važnu ulogu – postao je prozor u slobodni zapadni svijet. Tako je ono što se dešavalo u ovoj ulici trebao vidjeti cijeli svijet. Upravo su tu činjenicu iskoristili kritičari toga vremena za organizaranje demonstracija baš u ovoj ulici. Prilikom posjete perzijskog šaha 02. juna 1962. godine došlo je studentskih nemira u i oko ulice Kudamm. U demonstracijama je ubijen student Benno Ohnesorg. Ovaj događaj je promijenio cijelu Njemačku i postao je katalizator promjena koje su dovele do studentkog pokreta 1968. godine i ušle u povijest.
Jedan drugi značajan događaj uslijedio je vrlo brzo: 11. aprila 1968. godine vođa studenata Rudi Dutschke preživio je pokušaj atentata. Ionako radikaliziran studentski pokret postao je još radikalniji – tako su iz njega formirane Crvene brigade (RAF) koje su pokrenule teror u cijeloj Njemačkoj 70-tih godina.
Sve do pada Berlinskog zida Kudamm je ostao srce Berlina. Posebna kombinacija šetališta, trgovinskih centara, prostora za demonstracije, četvrti za noćni provod, sastajališta ljubitelja kulturnog života, klupskog života postala je legendarna.

Svako slavlje na Kudammu

Kada građani Berlina žele nešto slaviti dolaze na Kudamm. To je tako bilo uvijek. 1979. godine su lezbijke i homoseksualci održali prvi Christopher Street Day u Njemačkoj, samouvjereno slaveći činjenicu da su drugačiji i od tada to čine svake godine. 1989. godine je održana prva Loveparade.
Kratko nakon toga Kudamm je postao poprište do sada najemocionalnijeg slavlja. U noći 09./10. novembra 1989. godine, kada je pao Berlinski zid, građani iz Istočnog Berlina su se trubeći provozali svoje trabante duž Kudamma, te skupa sa građanima iz zapadnog dijela grada slavili, plesali i plakali. Tako su slike iz Kudamma ponovo obišle svijet.
No nakon pada Zida, ulica je izgubila na svojoj privlačnosti, brojne galerije, kina i tradicionalne prodavnice su zatvorene. Pažnju građana Berlina, ali i turista iz cijelog svijeta, počeli su privlačiti dijelovi grada koji su nekada bili dio Istočnog Berlina.
No stanovnici Kudamma se još uvijek ne predaju: pobrinuli su se za otvaranje novih poslovnih prostora, butika, renoviranje fasada, izgradnju novih zgrada, rekonstrukciju starih kina,... Šta će od svega nastati tek ćemo vidjeti. Novo poglavlje u istoriji Kudamma je počelo.

Autori: K.A. Scholz/Z. Ilić
Odg. urednica: Belma Fazlagić- Šestić