1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Centralna banka BiH na meti političara

Premda je u nezavidnoj ekonomskoj situaciji i čini se da tone sve dublje i dublje, u BiH novca ima. Nedostaju kvalitetne ideje i politike kako ga iskoristiti. Umjesto toga, političari su se dotakli Centralne banke BiH.

Prašina oko Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH), jedne od rijetkih stabilnih i efikasnih institucija države, podigla se krajem ljeta ove godine, kada je Predsjedništvo BiH zatražilo analizu rada te institucije, kako bi vidjeli da li "postoji mogućnost angažiranja viška sredstava", eventualno kroz neki fond preko kojeg bi ti viškovi bili investirani u privredni razvoj. Vlasti Republike Srpske oštro su reagirale, insistirajući da viškovi profita CBBH pripadaju isključivo entitetima, kao njenim osnivačima.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, tada je otišao i korak dalje, te predložio da CBBH profit iskoristi "za dodatnu emisiju KM i njihovo stavljanje u promet na prostoru cijele BiH", čvrsto se protiveći bilo kakvoj ideji o formiranju investicionog fonda na nivou države.

Österreich Besuch FPÖ-Einladung Milorad Dodik Republika Srpska

Predsjednik RS-a Milorad Dodik predlagao štampanje novca iz profita CBBH

Centralna banka Bosne i Hercegovine, utemeljena Daytonskim ustavom, osnovana je sredinom 1997. godine. Od tada, zaključno sa 2014. godinom, kako se navodi u zvaničnom odgovoru Banke Deutsche Welleu, "CBBH je svaku finansijsku godinu poslovala sa pozitivnim finansijskim rezultatom i ostvarila ukupan čisti profit u iznosu od 921,88 miliona KM. Od tog iznosa je, u skladu sa članom 27. Zakona o CBBiH, 402,16 miliona KM distribuirano na račun institucije zadužene za budžet BiH, a 519,72 miliona KM je raspodijeljeno u generalne rezerve Banke".

Iz Centralne banke BiH također naglašavaju da cilj banke "nije ostvarivanje profita nego postizanje i održavanje stabilnosti domaće valute, kao i djelovanje na održavanju finansijske stabilnosti. S tim u vezi, adekvatan stepen kapitaliziranosti, odnosno adekvatan iznos kapitala i rezervi CBBH služi kao samoosiguranje protiv bilo kakvih gubitaka po osnovu promjene fer vrijednosti finansijske imovine, a služi i kao takozvani 'amortizer' u eventualno mogućim neočekivanim i nepredvidim događajima koji su van kontrole i utjecaja Centralne banke, npr. usljed globalne finansijske i ekonomske krize".

Novca ima

"Činjenica je da Centralna banka, čuvajući devizne rezerve BiH, ostvaruje prihode. Ono što su bh. političari htjeli je da uzmu taj novac ili dio tog novca i da naprave fond kojim bi bila financirana privreda u BiH", pojašnjava Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banje Luke. Smatra, međutim, kako taj koncept nije dobar, "jer problem nije u novcu, kojeg ima dovoljno u financijskom sektoru". "Naš osnovni problem je vrlo loša poslovna klima, u kojoj niko nije spreman da investira, a da je to tako, govori i činjenica da skoro devet milijardi konvertibilnih maraka leži na štednji u BiH i ono što bi trebalo da zabrine Centralnu banku i političare u BiH je kako da bar dio tog iznosa ulože u poslovanje".

Verschiedene Euroscheine

Monetarna politika BiH bazirana na principu Valutnog odbora (currency board) sa 100-postotnim pokrićem u eurima

Još jedan instrument protiv pokušaja 'razgrabljivanja' profita Centralne banke je i specifičan način vođenja monetarne politike, putem takozvanog 'currency boarda', odnosno Valutnog odbora, a na osnovu 100-postotnog pokrića u eurima. "Takva banka ima puno ograničenja u odnosu na klasične centralne banke, s obzirom na to da je monetarna politika vezana za euro, pa je na neki način monetarna politika BiH vezana za monetarnu politiku koju vodi centralna banka Europske unije", kaže Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar iz Sarajeva. Osim toga, kako kaže, "uloga Centralne banke je definirana i posebnim zakonom, tako da CBBH nije u mogućnosti emitirati novac izvan pokrića u eurima, niti ima mogućnosti da utječe na kamatnu stopu". "Samim tim, inicijative o investicijama Centralne banke su interesantne, ali nemoguće sa stanovišta postojećeg koncepta na osnovu kojeg ta banka funkcionira i sa stanovišta naših zakona", naglašava Hurtić.

Za koncept predložen prije nešto više od dva mjeseca, smatra on, bilo bi neophodno mijenjati i zakon i ulogu Centralne banke, jer bi to značilo i odstupanje od nekih principa Valutnog odbora, na osnovu kojeg je CBBH do sada funkcionirala. "Prema mojim saznanjima, to nije moguće uraditi u odnosu na postojeću ulogu koja je dodijeljena Centralnoj banci, u odnosu na postojeće zakone kojima se regulira njen rad. S druge strane, postoje ozbiljni problemi političke prirode jer Republika Srpska ne želi da vidi ovakvu ulogu CBBH", smatra Hurtić.

MMF u odbrani CBBH

Svađa oko fondova CBBH bi se vjerovatno nastavila no, kako tvrde izvori bliski CBBH, strasti je smirio Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je jasno stavio do znanja da se u devizne rezerve banke ne smije dirati. U suprotnom, MMF ne bi prihvatio nove financijske aranžmane sa BiH. "Više sam nego uvjeren da promjenu uloge Centralne banke ne bi podržao MMF koji u CBBH vidi najvažniji element bankarske stabilnosti u našoj zemlji i to upravo na način kako CBBH funkcionira", tvrdi za DW ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.

Sličan stav ima i Damir Miljević koji kaže da: "Ako BiH želi da dobije obećanu milijardu maraka kredita od MMF-a, onda se u Centralnu banku neće dirati", te kako misli "da je, za sada, ta priča završena". Rješenja za posrnulu privredu i hronični nedostatak financija u BiH, smatra Miljević, treba tražiti negdje drugdje. "Dok ozbiljni strani investitori ulažu u BiH, domaći investitori drže novac u bankama umjesto da ga investiraju. Dva su osnovna uzroka tome – vladavina prava, bez koje ne možemo očekivati nikakav uspješan ekonomski razvoj u zemlji i stvaranje uvjeta za investiranje, odnosno bolji poslovni ambijent, u prvom redu kroz smanjenje troškova funkcioniranja administracije na svim nivoima i rasterećenje privrede kada su u pitanju porezi i doprinosi. Sve ostalo je prazna priča".