Cem Özdemir – Evropa je zakazala u BiH

Za razliku od mnogih u Njemačkoj koji u islamu vide samo jednu isključivu religiju i doživljavaju ga kao prijetnju zapadnom sustavu vrijednosti, Cem Özdemir, predsjednik stranke Zelenih turskog porijekla, je svjestan činjenice da postoji i druga tradicija islama. To je tradicija koju odlikuju tolerantnost naspram drugih, spremnost na multikulturalnost i čak prihvaćanje sekularizma, naglašava Özdemir, predsjednik, trenutno prema anketama, druge po snazi političke stranke u Njemačkoj. Taj islam, kakvog Evropa želi i traži već je odavno tu i dio je evropske tradicije: „Način na koji se islam nekada prakticirao u BiH, i uopće u ranijoj Jugoslaviji, to je upravo onaj islam o kojem mnogi ovdje u Evropi stalno govore.“

Bh. muslimani nisu gledali u pravcu Saudijske Arabije

Pritom se, međutim, ne smije zaboraviti što se u posljednjih 20 godina dešavalo na tom području, dodaje čovjek koji bi eventualno mogao čak postati naredni njemački ministar vanjskih poslova. S obzirom na rat i na brojna iskušenja i razočarenja bosanskohercegovačkih muslimana, ne treba iznenaditi djelomična radikalizacija bh. islama, kaže Özdemir. On podsjeća da "ti muslimani nisu gledali ni u pravcu Saudijske Arabije, ni u pravcu Teherana. Oni su svoj pogled upravljali prema Berlinu, Parizu, Londonu, Bruxellesu. Oni su smatrali da se tu nalaze njihova braća i sestre. Oni su se pozivali na tradiciju prosvjetiteljstva, na vrijednosti proizašle iz Francuske revolucije. Za njih su pravoslavni i katolički kršćani, jednako kao i Židovi, potomci nekadašnjih Maura, bili njihova braća i sestre.“

U BiH se branio suživot

Kada su bosanskohercegovački gradovi bili pod opsadom srpskih i hrvatskih nacionalista, dodaje Özdemir, muslimani su bili ti koji su štitili crkve od napada onih kršćana koji su gađali vlastite crkve jer nisu željeli da muslimani i kršćani zajedno žive. Suživot – to je bio koncept koji je bosanskohercegovačka tradicija islama, ne samo propovijedala, već i živjela.

Zapadna Evropa je, međutim, razočarala jer nije stala u obranu tog otvorenog i tolerantnog islama: „Ja moram podsjetiti na to da je Zapad zakazao i samo promatrao što se događa“, upozorava Özdemir i retorički se pita: „A što bi se desilo da su muslimanski Bosanci pucali na svoje kršćanske susjede i da su oni uspostavili logore za silovanje kršćanskih žena? Koliko sati bi prošlo do intervencije?“

Tradicija prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, na koju se Zapad poziva, i koja pričinjava pravi kulturni temelj Evrope, je u Bosni i Hercegovini pogažena, smatra Özdemir. To se najbolje vidi na primjeru ljudskih prava. Ljudska prava su, naime, nedjeljiva vrijednost koja ne ovisi niti o kulturološkoj pozadini, niti o religiji.

Na sljedećoj stranici pročitajte: Dvostruka mjerila prema zaštiti ljudskih prava

Ali na primjeru BiH je Evropa pokazala da ima dvostruka mjerila, a to se proteže i na suvremenost, kaže Özdemir: „Ljudska prava muslimana u BiH očito su za mnoge bila manje važna od ljudskih prava kršćana. Ali i danas. Uzmite samo Čečeniju, zločine koji se tamo dešavaju na većinski muslimanskom stanovništvu. I pogledajte koliko pažnje to izaziva u javnosti. Ja mislim da mi trebamo štititi sva ljudska prava. Ne postoje ljudska prava prvog, drugog ili trećeg reda“, upozorava predsjednik njemačke stranke Zelenih, Cem Özdemir.

Njemačka kao multikulturalna zemlja

On sâm važi za uzornog Nijemca s migrantskim porijeklom i za primjer uspješne integracije: rođen je u Njemačkoj kao sin turskih gastarbajtera, tek sa 18 godina se definitivno opredijelio za njemačko državljanstvo a danas je predsjednik stranke koju prema anketama danas podržava 24 posto Nijemaca. Svoje muslimansko porijeklo on nikada nije krio i u potpunosti se slaže s izjavom njemačkog predsjednika Christiana Wulffa da je i islam dio Njemačke:

„Ja tu rečenicu razumijem onako kako je izgovorena – naime da su muslimani u međuvremenu također postali dio njemačkog društva. Ali muslimani nisu nešto jedinstveno, kao što to nisu ni kršćani. Imamo narodni islam, imamo u islamu različita konfesionalna usmjerenja, imamo religiozne i nereligiozne muslimane, imamo i ateističke muslimane. Sve to je dio Savezne Republike Njemačke.“

Na sljedećoj stranici: Ustav je temelj suživota

Zbog toga se Özdemir ne slaže s tezom njemačke kancelarke Angele Merkel o tome da je koncept multikulturalizma u Njemačkoj propao. Prema njegovom mišljenju, multikulturalnost ne znači postojanje paralelnih društava unutar neke zemlje koja jedno s drugim ne komuniciraju i koja se međusobno ne dotiču.

Ustav je temelj suživota

„Ja to razumijem u anglosaksonskom smislu, kao u Sjedinjenim Državama ili Kanadi. To je opis činjenice da živimo u pluralističnom društvu, i da su prošla vremena kada se netko mora sakrivati jer je homoseksualan, ili jer živi u vanbračnoj zajednici. To je za mene multikulti. To je naprosto opis Njemačke u kojoj ljudi imaju različito porijeklo, različita usmjerenja i opredjeljenja, različita mišljenja.“

To, međutim, ne znači da u takvoj zajednici vlada proizvoljnost i kaos. Za taj oblik multikulturalnosti postoji jasan okvir, postoji jasna osnova na kojoj je ona moguća: „To svakako nije društvo u kojem mogu postojati različite interpretacije ustava. Postoji samo jedan ustav i samo jedan službeni jezik, i to je njemački. Toga se svi moraju pridržavati, o tome nema spora. Mi imamo odličan ustav i to je osnova našeg suživota", naglašava Özdemir i dodaje: „Moja vodeća kultura – to je moj ustav.“

Na sljedećoj stranici: Vrijednosti prosvjetiteljstva i Francuske revolucije

Vrijednosti prosvjetiteljstva i Francuske revolucije

Pokušaj da se nešto poput takozvane „kršćansko-židovsske tradicije“ proglasi temeljem zajednice postiže upravo suprotan cilj od onoga koji se proklamira: umjesto da se ojača jedinstvo unutar društva, ono se cijepa. Ta formula o židovsko-kršćanskim temeljima društva s jedne strane prikriva činjenicu o stoljetnoj tradiciji progona židova u Evropi, a s druge strane isključuje muslimane iz zajednice.

Temelj suvremenog njemačkog društva su prosvjetiteljstvo i vrijednosti Francuske revolucije, koji su sadržani u saveznom ustavu, naglašava Özdemir: „U njemu su sadržane vrijednosti koje predstavljaju optimalan temelj i za kršćane, i za muslimane, i za židove, i za ateiste – kojih naravno isto tako ima. Sve drugo vodi stvaranju paralelnih društava, a ja sam izrazito protiv njih", naglašava predsjednik stranke Zelenih Cem Özdemir u razgovoru za Deutsche Welle.

Autor: Zoran Arbutina

Odg. urednica: Marina Martinović