1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Carigradski patrijarh u Njemačkoj

Pravoslavci, katolici i protestanti pomno prate posjetu vaseljenskog patrijarha Njemačkoj. Vartolomej I. ovdje uživa veliki ugled. Kakvi su odnosi između hrišćana na Istoku i na Zapadu?

Patrijarh Vartolomej I.

Patrijarh Vartolomej I.

Za patrijarha Vartolomeja, “prvog po časti” među pravoslavnim patrijarsima, otvorena su sva vrata u Njemačkoj. Primaju ga predsjednik Joakim Gauk i kancelarka Angela Merkel, čeka ga počasni doktorat univerziteta u Minhenu, kao i nagrada “Lav Tucinger” za toleranciju i otvorenost. Carigradskog patrijarha pozivaju u goste predstavnici najvažnijih crkvi u Njemačkoj, a veoma ga cijene i njemački katolici i protestanti. Nije ni čudo, jer taj duhovni poglavar uradio je mnogo na zbližavanju hrišćana. On je važan “pokretač za mnogo toga što se dešava među crkvama”, ističe Martin Ilert, referent za pravoslavne vjernike u njemačkoj Evangelističkoj crkvi.

Istovremeno, trvenja između vjernika na Istoku i na Zapadu i dalje su prisutna. Na primjer, papa pretenduje da predstavlja sve hrišćane na svetu, čemu se pravoslavci protive. Slično je i sa primanjem žena u svešteničku službu. To je u evangelističkoj crkvi moguće, kod pravoslavaca i katolika toga nema. “Ali, na nivou svjetskog ekumenizma, za nas je ključno da ojačamo ono što nam jezajedničko. To je daleko važnije od sukoba”, objašnjava Ilert.

Martin Ilert i patrijarh Danijel

Martin Ilert održava kontakte s pravoslavnim kolegama. Na fotografiji: s rumunskim patrijarhom Danijelom

Ko je nadležan za dušu?

Saradnja među crkvama tiče se veoma praktičnih pitanja - na primjer, kako da se dvoje ljudi različitih vjeroispovijesti vjenčaju u crkvi? “Ne postoji pravo ekumensko vjenčanje – to je osnovni problem”, kaže Ilert, “već samo evangelističko ili pravoslavno vjenčanje.” Ipak, već postoje smjernice o tome kako duhovno lice evangelističke crkve može da učestvuje u obredu vjenčanja za pravoslavne – ili obrnuto. Ta uputstva su nastala dogovorom predstavnika evangelističke i pravoslavne zajednice. Još jedna važna tema je briga o dušama, na primjer: šta valja činiti ako je pravoslavac na samrti, a u blizini nema pravoslavnog sveštenika? Da li katolički ili protestantski sveštenik mogu da ga pripreme za put na drugi svijet?

U velikim njemačkim gradovima, pripadnici različitih konfesija uspješno sarađuju, i to traje već dosta godina. „Postoji mnogo katoličkih i evangelističkih vjerskih zajednica, koje dopuštaju pravoslavnim zajednicama da gostuju u njihovim crkvama“, kaže Johanes Eldeman, direktor Melerovog Instituta za ekumenizam, „zato što pojedine pravoslavne zajednice nemaju sopstvene crkve, u kojima bi vršile bogosluženja. Naravno da tako dolazi do kontakta i ličnih susreta među hrišćanima.“

Johannes Oeldemann

Johanes Eldeman

Ekumenizam i ekologija

Grčko-pravoslavna mitropolija u Njemačkoj, koja je podređena Carigradskoj patrijaršiji, ima oko 450.000 vjernika i oko 100 vjerskih zajednica. U 2014. se navršava 50 godina od kako je ta organizacija uspostavljena, što je još jedan povod za posjetu patrijarha Vartolomeja.

Vaseljanski patrijarh uživa ugled kod katolika i protestanata zbog napora u oblasti ekumenizma, ali i zbog omiljene teme tog patrijarha - zaštite prirodne sredine. Pripadnici i predstavnici Evangeličke crkve su ga zbog toga pozvali da održi govor o „Ekološkoj etici sa pravoslavne tačke gledišta“ u čuvenoj berlinskoj katedrali.

Dok zapadne crkve Vartolomeju ukazuju čast, taj patrijarh iz Istanbula ima svoje rivale u pravoslavnom svijetu. Naime, vaseljenski patrijarh trebalo bi da bude najuvaženiji vjerski poglavar među pravoslavcima, ali moskovski patrijarh taj status dovodi u pitanje. Ruska pravoslavna crkva je najveća po broju vjernika i politički najuticajnija u cijelom pravoslavnom svijetu – i zbog toga se često suprotstavlja patrijarhu u Istanbulu.

Svađa u porodici

Taj rivalitet na relaciji Istanbul - Moskva stvara teškoće u dijalogu sa crkvama na Zapadu. „Ponekad je jednostavnije da se razgovara samo sa predstavnicima ruske crkve ili grčke crkve“, kaže Eldeman, „tada se brže složimo.“ Uprkos tome, katolici i protestanti moraju da se „čuvaju da nekako ne podijele pravoslavce“. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, kaže Eldeman, ekumenski razgovori daju pravoslavnim crkvama šansu da pronađu zajednički jezik.

Napeto se čeka svepravoslavni (vaseljenski) sabor 2016., na kome bi trebalo da se okupe svi poglavari crkava, prvi put od raskola. Ipak, Elderman ne vjeruje da će pravoslavne crkve nakon toga nastupati ujedinjeno.

Patrijarh Vartolomej i papa Franjo u Vatikanu

Premijera u Vatikanu: patrijarh Vartolomej je prisustvovao ustoličenju novoga pape

Politička oštrica

Partijarh Vartolomej nalazi se u teškom položaju i u Turskoj. Tamo se već godinama nateže sa institucijama oko povratka zaplijenjene crkvene imovine i oko ponovnog otvaranja bogoslovije, koja je zatvorena 1971. Patrijarh je svojevremeno i sam pohađao tu bogosloviju. Turskoj državi posebno smeta titula „vaseljenski patrijarh“ i njene međunarodne implikacije, pa je korišćenje te titule patrijarhu zabranjeno čak i odlukom suda.

Viđeno sa te strane, posjeta Vartolomeja I Njemačkoj ima određenu političku težinu, i to ne samo zato što se duhovni vođa sreće sa najvažnijim njemačkim političarima. Referent za pravoslavce u Evangelističkoj crkvi Martin Ilert to potvrđuje – protestanti žele da „dragovoljno i svjesno pošalju signal da ekumenski patijarh za nas nije samo predstavnik pojedinačne crkve u Turskoj, već da reprezentuje pravoslavlje u cijelom svijetu.“

Preporuka redakcije