1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bush ignorisao volju senata

Američki predsjednik George Bush je protiv volje senata imenovao tvrdolinijaša Johna Boltona za novog američkog ambasadora pri UN-u. Bush je tako ostao dosljedan svojoj politici da ne čini ustupke nikom, bez obzira na to što bi od toga mogao imati više štete nego koristi, piše u svom komentaru Daniel Scheschkewitz.

John Bolton je, na osnovu predsjednikovog dekreta, postao novi američki ambasador pri UN-u

John Bolton je, na osnovu predsjednikovog dekreta, postao novi američki ambasador pri UN-u

Svako ko stupi na neku funkciju ima pravo na odredjeni rok poštede od kritika. To je poznatih 100 dana koji su potrebni da bi se neko snašao u novoj sredini i na novim zadacima. John Bolton neće imati ith 100 dana poštede. On je na svoju funkciju nominovan prekasno i u politički spornim okolnostima.

Bolton je prvi američki ambasador pri UN-u kojeg nije potvrdio i američki senat. Očito je predsjednik Bush po svaku cijenu htio da njegov kandidat bude imenovan na spomenutu funkciju, bez obzira na protivljenje dijela javnog mnijenja. Protiv Boltona kao američkog predstavnika u UN-u glasali su čak i neki senatori iz vladajuće republikanske stranke. Bush je posegnuo za svojim krajnjim ustavnim pravom, i dok su senatori bili na godišnjem odmoru, dekretom imenovao Boltona za ambasadora.

Bushu se žurilo, već narednog mjeseca se generalna skupština UN-a sastaje kako bi se po prvi put u istoriji ove organizacije raspravljalo o njenoj reformi. Upravo stoga nema mjesta onoj poštedi od stotinu dana.

Bolton će ubrzo imati prliku da pokaže da mu se bez razloga prebacuje kako je vlastoljubiv, nesposoban za kompromis, ustvari da je političar bez osjećaja za diplomatiju. Naime, SAD su u svojim idejama za reformu UN-a oslonjeni na podršku drugih država kao i svaki drugi član svjetske organizacije.

Mnogi predstavnici koji jede u UN-u se pitaju: zašto bismo podržali baš Boltona kojem je, kako sam kaže, stalo do nametanja američkih interesa. Naprimjer, za uvodjenje mandata za mirovne misije uz robusni vojni angažman i to u slučaju da SAD smatraju kako su negdje ugroženi sloboda i ljudska prava. Boltonu će teško biti da progura takav stav, pogotovo zato jer SAD odbijaju proširenje Vijeća Sigurnosti. Time se stalno mjesto u Vijeću Sigurnosti ne uskraćuje samo Njemačkoj nego i Indiji ili afričkim državama koje bi trebalo da daju glavninu snaga za jedinice plavih šljemova.

Nametanje Boltona kao američkog ambasadora moglo bi za Busha imati i neugodne posljedice na unutrašnjopolitičkom planu. Senatori demokrate bi, razočarani takvom odlukom, mogli blokirati imenovanja funkcionera koja tek predstoje. Naprimjer, imenovanje Johna Robertsona za sudiju Vrhovnog suda, što je takodje prijedlog predsjednika Busha.

Bolton ionako bez podrške senata na funkciji ambasadora može da ostane samo do januara 2007. godine, a sudija Vrhovnog suda se imenuje doživotno. U skladu s tim je i veća politička šteta za Busha ako senat blokira imenovanje Robertsona. Ipak, američki predsjednik je u slučaju Bolton ostao vjeran svom prvobitnom prijedlogu. On ne poznaje političko uzmicanje, a za UN ionako ima malo poštovanja.

  • Datum 02.08.2005
  • Autor Daniel Scheschkewitz
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AV3V
  • Datum 02.08.2005
  • Autor Daniel Scheschkewitz
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AV3V