„Burazerska ekonomija“ u Republici Srpskoj

Revizorska kuća "Deloitte" utvrdila je da je Rafinerija u Brodu prošlu godinu zaključila sa gubitkom od više od 50 miliona maraka, dok je njen akumulirani gubitak bio 455 miliona. Samo kratkoročne obaveze su veće od obrtne imovine, a zaduženost je veća deset puta od kapitala. U takvoj situaciji postavlja se pitanje opravdanosti postojanja kompanije jer je očigledno da Rafinerija ne može da posluje bez ruske matične kompanije "Njeftegazinkor", koja posluje u okviru koncerna "Zarubežnjeft".

U februaru 2007. godine, kada je ugovor potpisan, optimizmu nije bilo kraja. Godinu ranije o ugovoru sa Rusima izjašnjavala se i skupština na kojoj je tadašnji premijer RS Milorad Dodik iznio detalje: "Traži se i prihvata od strane kupca da u roku najkasnije od šest mjeseci stavi u pogon rafineriju nafte. To podrazumijeva aktiviranje postojeće linije, a koje traži određenu rekonstrukciju."

U projekat se ušlo direktnom pogodbom

Vlada je potpisala ugovor sa ruskom kompanijom Njeftegazinkor, koja je do tada bila nepoznata i na ruskom tržištu. Naftna industrija RS, koju su činile Rafinerija u Brodu i Modriči te Petrol, prodani su za oko 230 miliona maraka. Dodikova Vlada je promijenila Zakon o privatizaciji kako bi se u realizaciju ugovora moglo ući direktnom pogodbom, bez tenderske procedure. Tadašnji ministar energetike u Vladi RS, Slobodan Puhalac, najavljivao je megalomanski projekat za cijelu državu: "Bitno je i za bh. ekonomiju i za ekonomiju RS da ovaj projekat što prije krene."

Projekat je kasnio dvije godine a Puhalac je danas na čelu kompanije "Gas res" koja je navodno formirana za pripremu i nadzor izgradnje dionice međunarodnog gasovoda “Južni tok” kroz RS. S druge strane, dugovi Rafinerije su ogromni, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić, upozoravajući da je rafinerija nakon kupovine izmirila sva dugovanja: "Sad je sva pod hipotekom i dalje se obaveze prema budžetu ne plaćaju, a bilo je najave 2006. godine, kada je ugovor potpisan sa navodnim Rusima, kako će budžet procvjetati."

Isplata duga prolongirana do 2019.

I danas se, kaže Cenić, vrše reprogrami, izvlači kapital iz RS, a kao vrhunac svega je reprogram poreskih dugovanja, koji će Vlada, po svemu sudeći, pretvoriti u akcije. To je, kaže Mladen Ivanić iz PDP-a, nagrađivanje firmi koje su bliske vlasti i ozakonjenje "burazerske ekonomije“: "Znači da Rafinerija nije u stanju da funkcioniše. Da li grupa ima neku drugu viziju ili neki drugi koncept? Da ne govorimo o pruzi do Modriče, koje je bila sastavni dio ugovora, a o kojoj danas više niko ne priča. RS je više dala nego što je dobila od Rafinerije."

Nedavno je donijeta odluka o reprogramu poreza Rafineriji sa periodom na sedam godina, dok je period isplate starog duga produžen do 2019. godine, što samo govori da Rafinerija nije uspjela. Ruska kompanija osnovala je 2008. godine "Optima grupu", koja je pravno povezana sa kompanijama u Brodu i Modriči. Prvi zamjenik direktora, Slavko Šćepanović, odbacuje špekulacije o velikim dugovanjima napominjući da se radi o dugovima prije privatizacije: "To su sve dugovi od prije 2006. godine. I zato Vlada RS ima puno opravdanje da odloži plaćanje, a imala bi i da otpiše te obaveze."

Po babi i stričevima

Dakle, može se očekivati da će pojedina preduzeća u RS moći otpisati dugovanja. Samo se postavlja pitanje: Koja dugovanja? Premijerka RS, Željka Cvijanović, kaže da niko nije privilegovan - kako se to predstavlja u javnosti: "Ovdje se napravila jedna iskrivljena slika kako Vlada pravi neke aranžmane, koji bi trebali da pomognu određenim kompanijama. Niko nije pošteđen niti ima privilegovan položaj."

Prije Zarubežnjefta Vlada RS sklapala je ugovore sa nekim kompanijama – pored ostalih i sa britanskim Vitolom – za preradu određenih količina naftnih derivata. RS je tim ugovorom oštećena za 27 miliona dolara, koje je morala isplatiti Vitolu na ime dugovanja, nakon čega je Vitol odustao od tužbe. Iako je Republiku Srpsku taj ugovor koštao desetine miliona maraka, Vrhovni sud oslobodio je sve osumnjičene.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović