Bundeswehr: Ratovanje na "daljinsko upravljanje"

Potpukovnik Carsten Endemann je tri godine kao pilot bio zadužen za bespilotne letjelice tipa Heron u Afganistanu. Obuku je prošao u Izraelu. Na zadatku u Afganistanu je iz jednog kontejnera upravljao bespilotnim letjelicama koje su polijetale 50-ak metara dalje. One su snimale kuće, trgove - na tim područjima su se, kako se pretpostavljalo, nalazili pobunjenici. Pomoću snimki iz bespilotnih letjelica su se ove pretpostavke mogle potvrditi. "Na nekim slikama se čak vidi da nose oružje", priča potpukovnik Bundeswehra. Njemačka ophodnja bi potom ispalila neku vrstu signalnog streljiva i tako pokazala pobunjenicima da su uočeni. "To bi onda bilo dovoljno da oni odu", objašnjava Endemann.

Između kompjuterske igrice i okrutne ratne svakodnevice

Ono što zbog monitora i joysticka izgleda kao kompjuterska igrica zapravo je okrutna ratna svakodnevica. Iskusni pilot poput Carstena Endemanna to jako dobro zna. "S ljudima koje pratim na ekranu večer prije sam još razgovarao", priča. Kada mora gledati kako ih ranjavaju, psihički ga to, kaže, strašno pogađa. I dok Nijemci za sada koriste bespilotne letjelice samo u izviđačke i obavještajne svrhe, SAD ih još od 2001. koristi s naoružanjem - što prate stalne kontroverzne rasprave. Jutta Weber, filozofkinja sa Sveučilišta Paderborn istražuje temu automatiziranog rata. "Ne šalje samo vojska bespilotne letjelice u zemlje koje nemaju efikasnu protuzračnu obranu da bi tamo ciljano ubijali ljude bez da im se sudi, već to čine i tajne službe", kritizira ona tu praksu u razgovoru za DW. Ona je smatra "izrazito problematičnom". Osim toga, na taj način ubijaju se i civili čije ponašanje odgovara određenim šablonama koje, na primjer, odgovaraju profilu militantnih islamista.

Prema navodima medicinske mirovne organizacije Medact je od 2001. u Pakistanu, Somaliji i Jemenu u akcijama bespilotnih letjelica ubijeno između 3.000 i 4.500 ljudi.

Što će Nijemcima Predatori?

"Ja smatram akcije bespilotnih letjelica uz pridržavanje trenutno važećih pravnih odrednica etički u redu", izjavio je njemački ministar obrane Thomas de Maiziere u siječnju u Bundestagu. Kupovinu bespilotnih letjelica za Bundeswehr on smatra "sigurnosnopolitički i tehnološki smislenom". Do sada je njemačka vojska koristila bespilotne letjelice tipa Heron 1. Tri takve letjelice koje je Njemačka leasingom nabavila od izraelskog proizvođača oružja IAI koriste se u Afganistanu od 2009. Heron 1 posjeduje infracrvene kamere i kamere za danje svjetlo, te može biti u zraku do 18 sati.

U jesen 2014. ističe leasing-ugovor s izraelskom tvrtkom. I trenutno sve govori u prilog tome da će nove varijante oprobane američke borbene bespilotne letjelice Predator zamijeniti Heron-letjelice u njemačkoj vojsci. Još je međutim upitno smije li i želi li uopće SAD prodati Njemačkoj svoje bespilotnu tehnologiju koja se može koristiti i u borbene svrhe. Govori se o "light verziji" Predatora. U Njemačkoj se već žestoko raspravlja o tome što će Bundeswehru ovakve letjelice i koliko su one moralno opravdane, a nakon parlamentarnih izbora u jesen će sigurno biti nastavljene. Planirana kupovina takozvanih Eurohawk-izviđačkih letjelica za sada je obustavljena. Četiri takve letjelice s odgovarajućim postajom na zemlji trebale su stajati preko milijardu eura, ali stručnjaci računaju da je njihova cijena zapravo puno viša.

Autori: S. Ahnert / D. Dragojević

Odg. ured.: S. Tanović