1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bugarska: pronaći ravnotežu između Rusije i NATO-a

Bugarska pokušava da pronađe neku ravnotežu između obaveza prema NATO-u i tradicionalnih simpatija za Rusiju. I dok u Crno more uplovljava još jedan američki razarač, Sofiju je posjetio prvi čovјek NATO-a.

Kao članica NATO-a, Bugarska je odgovorna za 354 kilometara dugu istočnu granicu Saveza. Ta granica na Crnom moru nije ni 500 kilometara udaljena od Krima i direktno se naslanja na oblast koju kontroliše ruska Crnomorska flota, kao i rusko vazduhoplovstvo. Obaveza Bugarske jeste da kontroliše ruske vojne aktivnosti na Crnom moru. Međutim u Sofiji je na vlasti vlada u kojoj dominiraju socijalisti bliski Moskvi, koji pokušavaju da nađu pravu ravnotežu u odnosima sa dvije strane.

Simpatije prema Rusiji duboko su ukorijenjene i u bugarskom društvu. Istorijske i kulturne veze sa Rusijom i naklonjenost toj zemlji u koliziji su sa strahom koji se širi po medijima da bi Bugarska lako mogla da bude uvučena u vojne obračune na Crnom moru. A za jedan takav obračun zemlja nema kapaciteta. Zato se intenzivira javna diskusija o potencijalnim opasnostima pred kojima bi Bugarska mogla da se nađe.

Na granici sa Ukrajinom je 35.000 ruskih vojnika, tvrde u NATO i to potkrijepljuju satelitskim snimcima. Rusija tvrdi da je reč o snimcima iz 2013.

Na granici sa Ukrajinom je 35.000 ruskih vojnika, tvrde u NATO-u i to potkrijepljuju satelitskim snimcima. Rusija tvrdi da je riječ o snimcima iz 2013.

Ruskim MiGovima za NATO protiv Rusije?

Na osnovu izvještaja bugarskog Ministarstva odbrane, koji je prenijela državna agencija BTA, bugarski ratni brodovi su suviše stari i ne odgovaraju zahtjevima modernog doba. General Sabi Sabev, odlazeći vojni predstavnik Bugarske u centralnom štabu NATO-a u Briselu, otvoreno kritikuje vojnu reformu u Bugarskoj. Zbog smanjenja broja vojnika, kao i finansijskih sredstava, struktura vojske je izmijenjena, a oprema zastarjela. Bugarska tako nije u stanju da ispuni svoje obaveze prema NATO-u na granici, rekao je Sabev agenciji BTA.

Bivši ministar odbrane Bugarske i stručnjak za bezbjednost, general u penziji Aniju Angelov, u intervjuu za Dojče vele ukazuje i na nedostatke u vazduhoplovstvu: „Vojna flota bi samo uz ogromne napore mogla da brani vazdušni prostor“, smatra Angelov. Prema njegovoj procjeni, ruski borbeni avioni MIG-21, koje posjeduje bugarsko vazduhoplovstvo, samo su djelimično upotrebljivi.

Strahovi od prelijetanja

Činjenica da su bugarska flota kao i radarski sistem skoro isključivo ruskog porijekla, u slučaju konflikta na Crnom moru mogla bi da ide na ruku Rusima, pribojavaju se bugarski mediji. U više novinskih tekstova spekuliše se da su ruske vojne snage u stanju da kontrolišu radarski sistem NATO-a u Bugarskoj.

Rasmusen je u Pragu pozvao Rusiju da povuče vojnike sa granice Ukrajine i uključi se u diplomatsko rješavanje krize.

Rasmusen je u Pragu pozvao Rusiju da povuče vojnike sa granice Ukrajine i uključi se u diplomatsko rješavanje krize.

„Od početka godine, izviđački letovi ruskih aviona u crnomorskoj oblasti su sve učestaliji i naši avioni bi morali da se uzdignu da bi mogli da kontrolišu ta prelijetanja“, objašnjava ministar odbrane Angel Naidenov. Prema njegovim riječima, prelijetanja ruskih aviona su gotovo svakodnevna. Šta tačno sa sobom nose ruski avioni Iljušin-20 i koje zadatke obavljaju, nije poznato. Mediji pretpostavljaju da avioni osmatraju bugarske radarske sisteme.

„Nema opasnosti za NATO-članicu“

Uprkos svim crnim scenarijima i strahovanjima u javnosti, bivši ministar odbrane Todor Tagarev ne misli da postoji akutna opasnost za Bugarsku. Prema njegovom mišljenju, malo je vjerovatno da bi Rusija mogla da napadne zemlju članicu NATO-a: „U slučaju da se to desi, automatski bi uslijedio zajednički odgovor svih članica NATO-a, što definiše član pet NATO-ugovora“, objašnjava Tagarev.

U Bugarsku je u petak (11.4.) stigao odlazeći generalni sekretar Saveza Anders Fog Rasmusen. Bugarski ministar odbrane Angel Naidenov tu posjetu je ocijenio kao „važan signal u kontekstu rusko-ukrajinske krize, bezbjednosne situacije na Crnom moru, kao i istočne granice NATO-a.“ Njegov prethodnik Aniju Angelov smatra da bi tu posjetu Bugarska morala da iskoristi.

„Jedino što bi u trenutnoj situaciji morali da uradimo, jeste da na osnovu člana četiri NATO-ugovora, zatražimo konsultacije sa vrhom Saveza koji bi trebalo informisati da nismo u potpunosti u stanju da sa svojim borbenim avionima kontrolišemo letove ruskih vojnih aviona preko Crnog mora. Dakle, od NATO-a nam je potrebna dodatna pomoć.“

NATO demonstrira prisustvo

Angelov je jedan od onih koji smatraju da realna opasnost za Bugarsku postoji. Od nadležnih organa u zemlji on zahtijeva hitne mjere za povećanje bezbjednosti Bugarske. „Nacionalnom štabu za bezbjednost moralo bi da bude jasno da je opasnost velika. Ukoliko Bugarska zaista želi da ispuni svoje obaveze prema NATO-u sada bi trebalo učiniti sve što je moguće, jer situacija nije nimalo bezazlena.“ Bivši političar priželjkuje više odlučnosti od strane Evropske unije i NATO-a prema Rusiji, jer, kako kaže, „u Moskvi sve odluke donosi jedan čovjek. Ukoliko poslije aneksije Krima odluči da ode korak dalje, u Rusiji niko neće moći da ga zaustavi“, kaže general u rezervi.

SAD i NATO već pojačavaju prisustvo u crnomorskom regionu. U međuvremenu, Vašington je poslao još jedan ratni brod u Crno more. Riječ je o razaraču „USS Donald Kuk“, saopšteno je u Vašingtonu. Time američka vojska, nakon ruske aneksije Krima, želi da pošalje signal podrške istočnoevropskoj članici NATO-a. Prošlog mjeseca Vašington je već u Crnom moru privremeno stacionirao razarač „USS Trukstun“. Istovremeno, SAD šalju i borbene avione F-16 u Rumuniju, za vojnu vježbu NATO-a u crnomorskoj oblasti, koja je u planu tokom ovog mjeseca. Od prije nekoliko nedjelja, iznad Rumunije i Poljske krstare i NATO-ovi avion-radari tipa „Avaks“.

Autori: A. Andrejev / G. Papkočev / B. Rabrenović
Odgovorni urednik: F. Šabanović