Bugarska prokockala povjerenje EU

Za Bugarsku to konkretno znači da EU više ne priznaje dvije državne agencije koje su do sada radile na raspodjeli novca iz Brisela. Zamjenica bugarskog premijera, Megelena Plugtschieva, koja je inače nadležna za priliv novca iz EU, izrazila je svoje nezadovoljstvo:„Zaista sam razočarana pismom generalnog direktora. Pri tome se ne radi ni o kakvim emocijama, nego o činjenicama. Proteklih mjeseci smo kao vlada donijeli veliki broj strukturnih i personalnih promjena.“

Veliki propusti – jasan odgovor Brisela

To je uistinu i tačno. No, Bugarska je u proteklom vremenu napravila velike propuste pri suzbijanju kriminala i time se prekomjerno igrala povjerenjem Brisela. Sve je počelo jednom novinarskom reportažom koja je uzrokovala pravu noćnu moru vladi u Sofiji. Novinar sedmičnog magazina, Ivan Michaelev, se prisjeća: „Sve je počelo u januaru, kada je naš magazin objavio informaciju da je državni građevinski fond dodijelio projekte privatnim firmama u visi od 60 miliona eura, čiji vlasnik je bio brat šefa građevinskog fonda.“

To je bio jasan prekršaj evropskih pravila pri raspisivanju konkursa i odabiru izvršilaca radova. Nekoliko mjeseci kasnije su uhapšena dva zaposlena iz ovog fonda koja su primili mito u iznosu od 25.000 eura. Istovremeno su u istom fondu bila tri ministra vladajuće Socijalističke partije u nadzornom odboru. Iz Brisela je slijedio nezvaničan odgovor da je Bugarska prokockala povjerenje EU.

EU izgubila 7 miliona eura

Samo u proljeće ove godine je u Bugarsku stiglo oko 520 miliona eura za razne podsticajne projekte. Nezavisni finansijski kontrolori su objelodanili još niz korupcijskih slučajeva i pogrešnih administrativnih postupaka. No, sigurno najveći slučaj prevare je mreža okupljena oko biznismena Maria Nikolova (Mario Nikolov) i Ljudmila Stojkova (Ljudmil Stoykov). Oni se čak pojavljuju u izvještaju Antikorupcijskog tijela EU pod nazivom „kriminalna mreža oko 50 bugarskih, stranih i off-shore firmi“. Tako su bugarske firme kupovale zastarjele mašine za prehrambenu industriju, a obračunavali iste kao nove mašine. To je EU koštalo oko sedam miliona eura. Prema tome ne čudi činjenica, da se kriminalna grupa Nikolov-Stojkov nalazila na listi donatora vladajuće Socijalističke partije, predsjednika Georgija Parvanova, na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

Gorak poklon bugarskoj ekonomiji

Briselski stop-novca Bugarskoj pogađa ovu zemlju u veoma nepovoljnom vremenu, kaže predsjednik Saveza poslodavaca Ivo Prokopiev. Zemlja je, naime, teško pogođena globalnom finansijskom krizom: „Ne mogu zamisliti gori poklon za bugarsku ekonomiju. Ovim su pogođena i domaćinstva, potrošači i obični porezni obveznici Bugarske. Odgovornost za ovo preuzimaju političari, ali ceh plaćaju građani.“

Direktor bugarske banke „Bulbank“, Levon Hampartsumian, vidi daleko veće posljedice: „Smatram da je materijalni problem manje zlo. Mnogo gore će ova vijest uticati na ugled Bugarske u pogledu na očekivani podsticaj novca iz EU.“

Inače, ovaj zemlja je očekivala oko 7 milijardi eura za investicije namijenjene za poljoprivredu – ali sada i ovaj novac – koji se u Sofiji naziva „velikim novcem“ – nije sigurno da li će biti isplaćen.