1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bugarska - Između Moskve i Brisela

Aneksija Krima je duboko podijelila bugarsko društvo. Raspoloženje se proteže između simpatija prema Rusiji i straha od Vladimira Putina.

default

Demonstracije u Sofiji 20.03.2014.

Zbog povezanosti pismom, religijom i poviješću brojni Bugari osjećaju simpatije prema Rusima. No istodobno je probuđen i strah o tome da bi Moskva mogla ponovo pokušati uvući Bugarsku u svoju geopolitičku sferu utjecaja. Jedna poznata ruska izreka govori o nepovjerenju koje brojni Bugari imaju prema moćnom susjedu. Izreka glasi: "Kokoš nije ptica, Bugarska nije inozemstvo". Ova zemlja na jugoistoku Europe sa površinom od oko 111.000 kvadratnih kilometara i 7,3 miliona stanovnika doduše nema zajedničku granicu sa Rusijom, ali zato ima duge i komplicirane odnose sa "velikim bratom".

Rusija - osloboditelj ili okupator?

Sukob između "rusofila" i "rusofoba", koji u Bugarskoj ima dugu istoriju, upravo je dobio novi poticaj. U zvaničnim udžbenicima istorije Rusija naime važi za "osloboditelja od turskog jarma" jer je bugarska državnost ponovno uspostavljena nakon Rusko-turskog rata 1877./78. godine. Istoričar Plamen Tzvetkov u tome naravno vidi čisti propagandni kliše koji se nekritično prenio u istorijske knjige i medije. "Većina Bugara uopće ne zna da Mirovni ugovor iz 1878. godine nije bio "oslobođenje". On je mnogo više zapečatio dugotrajnu okupaciju Bugarske od strane ruske armije i služio provođenju ruskih interesa na Bosforu", kaže Tzetkov.

Bulgarien Shipka Kirche

Religija je jedna od poveznica između Bugarske i Rusije

Da li je to dakle bilo "oslobođenje" ili prije okupacija? O tome je javno mnijenje u Bugarskoj još uvijek duboko podijeljeno. Isto tako kontroverzno se interpretira aktualni razvoj situacije na Krimu, zaključuje Parvan Simeonov koji se bavi istraživanjem javnog mnijenja.

"Postavili smo pitanje: Koje snage podržavate u Ukrajini: proeuropske ili proruske? 43 posto ispitanika je bilo neodlučno, 30 posto je podržalo priključenje Ukrajine EU, a 27 posto za orijentaciju prema Rusiji", objašnjava ovaj uposlenik Agencije za istraživanje javnog mnijenja Galup.

Razočarani građani EU podržavaju Putina

Bugarska je doduše članica EU i zvanično podržava poziciju EU prema Ukrajini, ali zemlja je istodobno ekstremno ovisna o ruskim energentima, a na njenom čelu je trenutno vlada kojom dominiraju socijalisti, koji su tradicionalno prijateljski nastrojeni prema Rusiji. Tiha ili glasna podrška Putinovoj politici nema samo istorijske ili energetskopolitičke korijene. Brojni građani najsiromašnije zemlje EU su razočarani članstvom u Uniji i osjećaju određeno zadovoljstvo zbog zahlađenja između Kremlja u EU. Antieuropsko raspoloženje u Bugarskoj jednostavno se spojilo sa "rusofilijom", rezimira politolog Daniel Smilov:

"Sam po sebi osjećaj bliskosti sa Rusijom nije za osudu. Naravno iznenađuje to što Putinov režim ne podržavaju samo socijalisti, već i bugarski nacionalpopulisti", smatra Smilov.

Parvan Simeonov

Politolog Parvan Simeonov

Bez čvrstog političkog identiteta

Sadašnji odnosi su zaista veoma čudni. Bivši komunistički socijalisti, bugarski nacionalisti, ali i ubijeđeni antieuropljani i antiamerikanci zajednički stvaraju raspoloženje podrške Vladimiru Putinu i njegovoj politici iako ta politika jasno ugrožava sigurnost Bugarske i ima malo zajedničkog sa idejama ljevice. To je dokaz za to da većina Bugara nema utvrđen politički identitet, smatra kulturolog prof. Ivailo Ditschev: "Bugarski "rusofili" sebe označavaju kao ljevičare, ali istodobno podržavaju imperiju koja je uništila 200 dugu revoluciju i nacionalni pokret oslobođenja. U Bugarskoj kao "desničari" važe oni koji grde Rusiju, a za "lijevoorijantirane" važe oni koji podržavaju Rusiju. To je idiotski."

I Parvan Simeonov iz Galupa vjeruje da je podjela na ljevicu i desnicu u današnjoj Bugarskoj pogrešna kada je riječ o Rusiji: "To je zapravo stara konfrontacija između Istoka i Zapada koja u Bugarskoj očito još nije prevladana", kaže Simeonov.

Ruska politika je opasna za Bugarsku

Proeuropski i prema Rusiji kritični glasovi u zemlji upozoravaju na to da Moskva desetljećima tretira Bugarsku kao eksklavu (dio državnog područja koji je kao posjed druge države isključen iz matice zemlje - op. red.). Tako se navodi da su opasne tendencije ponovo na dnevnom redu. Hiljade ruskih građana posjeduju nekretnine u Bugarskoj, ruski lobisti su veoma aktivni u bugarskoj ekonomiji i medijima, a stari savezi iz vremena Istočnog bloka bi opet mogli doživjeti svoju renesansu, tako glase strahovanja. Članstvo Bugarske u EU i NATO-u su s obzirom na tu pozadinu jedino pouzdano sidro spasa, glasi većinska poruka realpolitičara.

No sa Briselom i Moskvom bugarski socijalisti razgovaraju na dva potpuno različita jezika kada je riječ o Ukrajini, smatra politolog Daniel Smilov. I Plamen Tzetkov smatra da je ova navodna neodlučnost samo igra: "Zapravo socijalisti samo preuzimaju njihovu davno uvježbanu ulogu trojanskog konja u Bugarskoj i u EU", kaže ovaj istoričar. Drugi put nakon političkih promjena 1989.-1990. godine Bugarska sebe vidi raspolućenu između Istoka i Zapada, između Moskve i Brisela. Tada su nade građana bile usmjerene na EU, danas su brojni Bugari njome razočarani. Može li se dakle dogoditi da se zemlja ponovo nađe u moskovskoj sferi utjecaja? Malo vjerojatno, smatraju promatrači. No antieuropsko raspoloženje je jasno primjetno i jasno će se pokazati na izborima za Europski parlament u maju ove godine.

Autori: Alexander Andreev / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose