1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Budućnosti nema bez suočavanja s prošlošću

"Drugi pored mene" naziv je antologije biografskih zapisa, pripovjetki i eseja pisaca iz jugoistočne Europe, što je nedavno objavljena u Njemačkoj. Tiskanje knjige pomogla je Zaklada Roberta Boscha.

Sjenka prošlosti. Balkan u budućnosti Europe

Sjenka prošlosti. Balkan u budućnosti Europe

Zaklada Roberta Boscha je u Berlinu organizirala skup na temu "Balkan u budućnosti Europe". Nakon uvodnog izlaganja vrsnog poznavatelja prilika u regiji, švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta razvila se vrlo živa i na trenutke kontroverzna rasprava u kojoj su sudjelovali neki od vodećih intelektualaca iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Albanije.

Za Carla Bildta nema sumnje: Balkan je jedan od najvećih izazova svjetske politike. Bivši posebni izaslanik UN-a i EU-a za zemlje regije i međunarodni upravitelj u BiH zagovara u prvom redu podršku ekonomskom razvoju tog prostora kao preduvjet političke stabilnosti kroz što bržu europsku integraciju. "To je ključ za budućnost regije", i to cijele, a ne samo njezinih pojedinih djelova, poručuje Bildt.

No, da zajedničke budućnosti u nadnacionalnoj tvorevini poput EU-a ne može biti bez suočavanja s prošlošću, pokazala je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici elite donedavno zaraćenih naroda. "Ljudi koji su ubijali iz mržnje shvaćaju svoju pogrešku. Ljudima koji su ubijali iz ljubavi, iz ljubavi prema domovini, je savijest čista. To je naš poslijeratni problem", istaknuo je hrvatski filozof Žarko Puhovski.

Nisu okrivljeni za ratne zločine i predstavnici vlasti jedini koji ne žele pogledati istini u oči, dodaje književnica i novinarka Slavenka Drakulić, "već i obični ljudi, i zato se radi o vrlo teškom procesu". Da će on s vremenom jačati i razvijati se, Drakulić je uvjerena jednako kao i Puhovski.

Ništa manje kritičan bio je i odnos sudionika rasprave prema samoj Europskoj uniji. Nitko se u Bruxellesu ne usudi reći da bi neovisnost Kosova bila kršenje međunarodnog prava, premda ugledna srbijanska spisateljica Biljana Srbljanović priznaje kako "pripada manjini građana koja smatra da bi Srbija trebala proglasiti neovisnost od Kosova". Puhovski pak najviše kritizira dvostruka mjerila EU-a koji prešutno tolerira grčki nacionalizam, a u članstvo prima izrazito korumpirane zemlje poput Bugarske, pa temu skupa zaključuje riječima: "Problem nije europeizacija balkana, problem je balkanizacija Europske unije."