1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Budućnost tolerancije na Balkanu

Islam na Balkanu, posebno u BiH, izbjeglička kriza i mladi njemački glumac porijeklom iz BiH, Edin Hasanović, neke su od tema kojima se bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

„Budućnost tolerancije“ je naslov intervjua u listu „Neue Zürcher Zeitung“ (NZZ) kojeg je Andreas Ernst vodio sa politologom i istoričarom, Xavierom Bourgarelom, iz Centra Marc Bloch u Berlinu.

Kada su u Parizu izvršeni teroristički napadi, Bourgarel je boravio u Sarajevu. On u intervjuu za „NZZ“ kaže da je za to vrijeme imao utisak da je Balkan najsigurniji region u Evropi kad se radi o prijetnjama islamističkih terorista. "'Međutim, ne smije se zaboraviti da su i u Bosni i Hercegovini vršeni napadi, ali samo sa manjim brojem žrtava. Ipak, i na Balkanu postoji opasnost od terorističkih napada', tvrdi politolog iz Berlina. „Balkan je uvijek žestoko reagovao na krize u evropskom okruženju, a one uvijek na vidjelo iznose krhkost balkanskih država i društava. I danas je to slučaj. Mislim na izbjegličku krizu i konfrontacije EU sa Rusijom. Obje ove krize su ostavile duboke tragove', izjavio je Bourgarel.

'Pobožni muslimani među muslimanima na Balkanu su i dalje manjina. Ova grupa se razlikuje baš kao i u Zapadnoj Evropi. Nastaju nove, ponekad opasne struje, kao što su selefije koji su spremni na nasilje. Njihovi profili na Zapadu i Balkanu su slični. Radi se o marginalizovanim mladim ljudima. Prilikom regrutovanja mladih na Balkanu oni preferiraju mlade koji imaju spornu nacionalnu pripadnost, kao što su Pomaci u Bugarskoj (Muslimanski Bugari) ili Torbeši u Makedoniji. U BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom džihadisti više dolaze iz dijaspore', kaže Bourgarel. On također dalje navodi da je nakon rata devedesetih godina u BiH prvi put došlo do konkurencije između Arapa i Iranaca. 'Uzalud je domaća (islamska, op.ur.) zajednica od države tražila njihovu zabranu. Početkom novog stoljeća je na Balkanu porastao i uticaj Turske. To podržavaju Amerikanci kako bi stvorili protutežu radikalnim strujanjima sa Srednjeg istoka'.

Zastava Islamske države u Gornjoj Maoči

Zastava "Islamske države" u Gornjoj Maoči

Politolog i istoričar iz Berlina dalje podsjeća da je za vrijeme Jugoslavije znatan broj muslimana vjeru izučavao studirajući u Egiptu i Siriji. 'Sada studenti odlaze u Saudijsku Arabiju ili Kuvajt gdje se suočavaju sa pietističkim selefizmom. To ima društvene posljedice, pored ostalog, i za položaj žena. Međutim, tim promjenama je pogođena samo manjina, a ne većina sekularnih balkanskih muslimana. Tako da ne postoji novo islamiziranje Balkana, o kojem se često govori'”, izjavio je, pored ostalog, za NZZ politolog i istoričar Xavier Bourgarel.

Evropi je u izbjegličkoj krizi potreban plan

“Evropi je potreban plan, kao kada slažete lego kockice”, izjavio je za njemački list “Bild” hrvatski premijer Tihomir Orešković. On je rekao da je podhitno potrebno rješenje izbjegličke krize i da je tijesnom saradnjom Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije smanjen tranzit izbjeglica. “Od toga je profitirala Njemačka. Preko Austrije u Njemačku dnevno više ne dolazi 3.000, nego manje od 500 izbjeglica. Zahvaljujući tome više nemamo napetosti i neugodnih iznenađenja koja smo doživljavali bez kontrola. To nije dugoročno rješenje, ali je znatno poboljšanje. Smanjenje izbjegličkog talasa kroz Makedoniju je donijelo neke stvari, ali nam je potrebno više pomoći iz Grčke i Turske”, izjavio je hrvatski premijer za "Bild". On je također istakao da su otvorene granice ispravan princip za Evropu, ali da bi dugotrajno zatvaranje granica EU nanijelo velike štete i to ne samo ekonomske.

Edin Hasanović - "najveća nada njemačkog filma"

Edin Hasanović sa Zlatnom kamerom

Edin Hasanović sa "Zlatnom kamerom"

Magazin Focus u svom online izdanju donosi opširan tekst o glumcu Edinu Hasanoviću koji je zajedno sa majkom početkom 90-ih godina od rata u BiH pobjegao u Njemačku. “On se danas ubraja u najveće nade njemačkog filma”, piše Focus. Povod za priču o Edinu je sinoć prikazani film na Prvom pogramu njemačke javne televizije pod nazivom “Auf kurze Distanz”. U filmu se radi o srpskoj kladioničarskoj mafiji, a u kojem se Hasanoviću pruža prilika da glumi na maternjem jeziku, piše Focus. “Ono što je tipično njemačko je kod mene racionalni dio: razmišljanje, filozofiranje, prosuđivanje… Za mene je njemačko ostati hladne glave. Međutim, ono najžešće dolazi sa Balkana. Impulsivnost, bučnost, srdačnost, strastvena vatrenost koju ponekad skoro ne mogu kontrolisati, pa čak i gubljenje kontrole nije tipično njemačko. Veoma sam sretan i radostan što sam odrastao uz takve različitosti. Ta mješavina funkcioniše”, izjavio je Hasanović za magazin Focus.

Preporuka redakcije