1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budućnost prošlosti

1. novembar 2012

Zločine prošlosti ne treba zaboraviti: mnoge latinoameričke zemlje su napredovale u suočavanju sa zločinima svojih diktatura. Njemačka želi pomoći u tom procesu.

https://p.dw.com/p/16aIX
Foto: picture-alliance/dpa

Organizacije za ljudska prava samo u Argentini govore o 30 000 ljudi koji su "nestali" tokom vojne diktature između 1976. i 1983. godine. Ljudi koji su mučeni i zatim ubijani, jer su režimu predstavljali trn u oku još uvijek se nazivaju "desaparecidos" – nestali. Njihova tijela nikad nisu pronađena, pa se taj naziv ustalio – kao i u Brazilu, Čileu, Paragvaju, Urugvaju, Peruu ili Guatemali. Zakoni o amnestiji su dugo sprečavali da se počiniocima sudi. Ali, u međuvremenu se mnogo promijenilo: u tome se slažu latinoamerički i njemački političari i diplomate.

"Demokratija u tranziciji"

Oko 500 djece je 70-ih godina rođeno u argentinskim mučilištima i predano usvajateljima lojalnim režimu, a njihovi pravi roditelji su nestali. Malo više od 100 njih je posljednjih godina saznalo istinu o svom pravom identitetu, zahvaljujući pomoći organizacije "Majke i bake Plaze de Mayo" u Buenos Airesu. Njihovi članovi su uspostavili nacionalnu bazu genetskih podataka jedinstvenu u svijetu, kako bi identificirale svoje ukradene unuke. "Bit će teško razjasniti i identitet ostale djece, koja sada imaju više od 30 godina", rekao je argentinski ambasador u Berlinu, Viktorio Tačeti (Victorio Taccetti).

Guerrillas Brasilien Terroristen militardiktatur 1968
Brazil je posljednji kada je riječ o krivičnom gonjenju odgovornih za vrijeme vojne diktatureFoto: AP

Ovaj diplomata je ogorčen što Evropljani više od 30 godina od kraja diktature u Argentini još uvijek govore o "demokratiji u tranziciji". "Koliko godina još mora proći dok se naše zemlje ne počnu posmatrati jednostavno kao demokratske?" Tačeti naglašava koliko jako se Argentina trudila da konfrontira zločine počinjene tokom vojne diktature. Smatra da njegova zemlja bilježi veliki napredak u kaznenom pravu. Mnogi počinioci su sada iza rešetaka, kao bivši diktatori Horhe Videla (Jorge Videla) i Rejnaldo Binjone (Reynaldo Bignone).

FDP-ova političarka Gudrun Kop (Kopp) se slaže sa Tačetijem. "Što se tiče sudske nadležnosti, saradnje sa civilnim društvom i transparentnosti, Argentina je najviše napredovala u suočavanju s prošlošću", potvrđuje parlamentarna državna sekretarka Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj. Bivši argentinski predsjednik Nestor Kirhner (Kirchner) je 2007. godine u Buenos Airesu otvorio spomen-obilježje za žrtve diktature: granitni zid na obali rijeke Rio de la Plata podsjeća na imena ubijenih.

Krivično gonjenje

Advokatica Lili Lebzak (Löbsack) se od 80-ih godina bavi suočavanjem sa prošlošću u Latinskoj Americi. Između ostalog, doživjela je i prvi proces protiv argentinske vojne hunte, koji je počeo nakon kraja diktature – u vrijeme vlade prvog demokratski izabranog predsjednika Raula Alfonsina. Međutim, posebno intenzivno se bavila Brazilom. "Brazil je u latinoameričkom kontekstu zadnji što se tiče krivičnog gonjenja. Brazil radije rehabilituje žrtve i daje im naknade, nego što sudi počiniocima", rekla je Lebzak u razgovoru za DW. Ona smatra da postoji "pakt zaborava", što ima negativne posljedice po pravnu državu.

Dossier Diktaturen in Lateinamerika
Konfrontiranje sa zločinima još uvijek nije završenoFoto: picture alliance/dpa Fotografia

U Peruu, gdje je između 1990. i 2000. vladala diktatura, bivši lider Alberto Fudžimori (Fujimori) je u aprilu 2009. osuđen na 25 godina zatvora: prvo zbog upotrebe odreda smrti, a nekoliko mjeseci kasnije i zbog korupcije. Pobjegao je u Japan, domovinu svojih roditelja, 2000. godine. Pet godina kasnije, prije predsjedničkih izbora u Peruu, pokušao je iz Čilea da pripremi povratak na političku scenu. Međutim, tamo je stavljen u kućni pritvor, što je započelo proces izručenja peruanskim vlastima.

Izgradnja kulture sjećanja

Konfrontiranje sa zločinima iz vremena diktature još nije završeno u Peruu i drugim latinoameričkim zemljama, smatra državna sekretarka Gudrun Kop. Njemačka je ovoj zemlji finansijski pomogla u izgradnji spomen-obilježja. "Ubijeđena sam da će simbolička snaga ovog centra sjećanja doprinijeti tome da Peru ustraje na putu u bolju budućnost." Nijemcima je, zbog sobstvene historije, poznato koliko sjećanje može biti bolno. "Utoliko više cijenim hrabrost stvaranja prostora za sjećanje, umjesto bježanja od historijske stvarnosti. Prije svega za mlade ljude i buduće generacije važno je vidjeti dokle ideološka zaslijepljenost može dovesti", upozorava Kop.

Prilikom suočavanja s latinoameričkim vojnim diktaturama i izgradnje kulture sjećanja, njemačke i druge evropske vlasti nisu bile od velike pomoći, kritikuje argentinski ambasador Tačeti: "Nevladine organizacije su dale veći doprinos". Kaže da su političari iz Evrope tokom i nakon trajanja diktatura skretale pogled sa zločina.

Autori: Tini von Poser / Melina Borčak

Odgovorna urednica: Zorica Ilić