1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bužim – grad blizanaca

Sve veća spremnost Nijemaca u pružanju pomoći izbjeglicama i balkanski fenomen „ Bužim grad blizanaca“, neke su od tema kojim se bavi štampa na njemačkom jeziku.

„Kada se za vrijeme rata u BiH porodila supruga Nedžiba Vučelja, skoro nemoguće je bilo pronaći dječija kolica za dvojke“, počinje priču njemački magazin „Spiegel“ o velikom broju blizanaca o Bužimu.

„Nedžib je od komšije želio pozajmiti dječija kolica, ali su ona već bila iznajmljena drugoj porodici koja je također dobila dvojke. Vučelj je pokucao i na vrata te familije ali je odgovor dobio da su ona pozajmljena trećoj famili koja je također dobila blizance. Nakon lova na dječija kolica se Vučelj počeo baviti fenomenom blizanaca. On je tako otkrio da je za vrijeme rata, dakle od 1992. do 1995. godine, rođen najmanje 21 blizanac. Međutim, on pretpostavlja da je taj broj veći. U to vrijeme je zbog siromaštva i nezaposlenosti veliki broj građana napustio Bužim. Kako bi pronašao blizance koji su možda napustili Bužim, Vučelj je otvorio specijalnu stranicu na Facebooku „Bužim – Grad blizanaca“ i prema njegovim navodima već se ušlo u trag 200 blizanaca. Ljekari u gradskoj bolnici u velikom broju blizanaca ne vide ništa neobično. S druge strane statistički podaci nisu potpuni: mnogi porodi nisu dokumentovani jer se za vrijeme rata veliki broj žena porađao kod kuće. Gradonačelnik Bužima, Agan Bunić, se nada da će grad blizanaca privući turiste i već predviđa godišnji susret svih blizanaca. Veliki broj blizanaca Bunić ovako objašnjava: `Razlog su međusobne udaje i ženidbe u gradu koji je tradicionalan i patrijarhalan`. Tako se eventualno širio gen koji je podsticao rađanje blizanaca“, piše Spiegel“.

Svesrdna pomoć izbjeglicama

„Sve više Nijemaca dobrovoljno pomaže izbjeglicama“, naslov je tekst u listu „Der Tagesspiegel“ u kojem Paul Middelhoff navodi da se u posljednjih nekoliko godina u Njemačkoj 70 posto više ljudi angažovalo na doborovljnom pružanju pomoći izbjeglicama. On navodi da su to dobro stojeće i obrazovane osobe, uglavnom žene.

„Tagesspiegel“ se poziva na rezultate studije berlinskg instituta (BIM) u kojoj se pored ostalog navode i motivi dobrovoljnog angažmana. „Prema rezultatima istraživanja je među humanitarcima 30 posto onih koji sami imaju migrantsko porijeklo. Skoro polovina dobrovoljnih radnika nije vjerski nastrojeno. U studiji se pored ostalog navodi da njemački humanitarci znatan dio vremena s izbjeglicama provode rješavajući birokratske poslove. Autori studije navode da bi se njemačke vlasti morale jednostavnije odnositi prema izbjeglicama koje bi i bez humanitaraca mogle pronaći put kroz opširnu birokratiju. Autori studije pored ostalog predlažu da država finansira prevodilačku sužbu koja bi putem telefona prevodila razgovor između izbjeglica i uposlenika u javnoj upravi. Medijsko izvještavanje o građanskom ratu u Siriji od 2011. godine je znatnoj mjeri doprinijelo da se sve više ljudi interesuje za pomoć izbjeglicama“.

Rat preko Ramšatjna

Američka vojska sve svoje napade bespilotnim letjelicama u Africi i na Bliskom istoku diriguje iz vojne baze Ramštajn nadomak Kajzerslauterna, piše njemački sedmičnik „Spiegel“, pozivajući se na tajne dokumente iz Vašingtona. Radi se o proširenju već postojećih saznanja, s obzirom da je nekolicina njemačkih medija već ranije javljala o centralnoj ulozi baze Ramštajn u spornom ratu bespilotnim letjelicama. Tokom napada u Jemenu, Pakistanu, Iraku, Somaliji ili Afganistanu u ovoj njemačkoj bazi se upravlja bespilotnim letjelicama, snimci napada se prenose uživo i upoređuju sa obavještajnim podacima. Radi se o takozvanim „ciljanim ubijanjima“ osoba osumnjičenih za terorizam koja baš i nisu toliko ciljana – hiljade civila su već stradale u „daljinskom ratu“ koji je Pentagon započeo tokom mandata Džordža Buša Mlađeg, a pojačao pod Barakom Obamom.

Preporuka redakcije