1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Buš odobrio "voterbording"

Bivši američki predsjednik Džordž Buš je u memoarima nazvanim "Disižn points" (Desicion Points) priznao kako je odobrio mučenje zatočenog Halida Šeika Muhameda. On je čak 183 puta bio izložen zloglasnom "voterbordingu".

default

Metode koje su zgrozile svijet...

George Bush mit Flagge im Hintergrund

Džorž Buš

Agenti CIA-e su, nakon što je uhapšen Halid Šeik Muhamed, pakistanski državljanin koji se smatra organizatorom terorističkog napada na SAD 11. septembra 200. godine, upozorili američkog predsjednika kako je moguće da Muhamed zna i za neke nove terorističke planove.

Džordža Buša su pitali da li ga mogu podvrći voterbordingu (waterboarding), mučenju koje je kasnije izazvalo zgražanje čitave svjetske zajednice, a odgovor na to konkretno pitanje je bio: "Damn right", (Dođavola, naravno!).

Džordž V. Buš je i prije objavaljivanja svojih memoara priznao kako nije imao ništa protiv, kako je rekao, "žešćih metoda ispitivanja" američke tajne službe. U knjizi piše kako bi tu odluku donio opet ako bi to značilo da će zaštititi američke građane, čak iako je Muhamed nakon toga prošao kroz pravi pakao: i prema službenim američkim navodima tog zatočenika su mučili "voterbordingom" čak 183 puta.

Od tada više nije bilo sumnje da postoji "zeleno svjetlo" s najviše instance i za mučenja ostalih osumnjičenika.

NO FLASH Waterboarding Protest

Protest protiv "voterbordinga" ispred Ministarstva pravde u Vašingtonu.


Utisak da se daviš...

Kod mučenja tzv. metodom "voterbordinga"zatočeniku se prekrije lice krpom na koju kapa voda. S obzirom da voda tako ne dospijeva u dušnik, zatočenik u pravilu ostaje živ, ali stalno ima utisak da će se pod vodom udaviti.

Vašington post je i prošle godine pisao o spornim metodama mučenja pozivajući se na dokumenta kojima raspolaže Komitet američkog Senata nadležan za rad tajnih službi koja su ukazivala na to da je Konodoliza Rajs, tadašnja šefica diplomatije, neposredno izdala naređenja za sprovođenja „voterbordinga“. U maju 2002. godine, tadašnjeg ministra pravde Džona Aškrofta, detaljno je obavijestila o spornim metodama ispitivanja optuženika koje sprovodi CIA.

Pored Kondolize Rajs i Aškrofta, u metode mučenja osumnjičenih terorista iz mreže Al Kaide bio je upućen i tadašnji američki potpredsjednik Dik Čejni. Samo nekoliko saradnika iz Bušove administracije usudilo se da izrazi protest. Među njima je bio i pravni savjetnik Kondolize Rajs Filip Zelikov:

„Postoje standardi koji kažu da se ljudi ne mogu tretirati na nehuman i surov način", govorio je tada Zelikov.

... zbog postupaka po naređenju

Condoleezza Rice

Kondoliza Rajs

Razumijevanje za takve argumente, Bušova vlada nije imala, a posebno ne CIA, koja je bila uvjerena u efikasnost spornih metoda, tvrdio je Zelikov. Samo naivni se povodom tih navodnih metoda mučenja mogu uzbuditi, istakao je Mark Tisen, autor Bušovih javnih govora. „Reći ću vam šta je naivno. Naivno je to što mislimo da bismo uopšte došli do nekih informacije bez primjene tih metoda“, žestoko je komentarisao Tisen.

Tisen je pored ostalog tvrdio i da je CIA, zahvaljujući spornim metodama, spriječila mnoge terorističke napade.

Međutim, Bušov nasljednik i aktuelni američki predsjednik Barak Obama je gotovo istog časa, kada se uselio u Bijelu kuću, zabranio "voterbording" - ali je i razočarao svjetsku javnost kada je rekao da se protiv mučitelja neće pokretati krivični postupak "jer su postupali po naređenju", precizirao je Barak Obama.

Autor: Svetozar Savić

Odg. urednik: Mehmed Smajić