1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Buš: Kosovo može stati na vlastite noge

Američki predsjednik Džordž Buš dao je ekskluzivni intervju za list Die Welt. Među temama je bio i predstojeći samit NATO-a u Bukureštu.

default

Džordž Buš - Ostatak svijeta treba pomoći Kosovu

Među temama o kojima će se na samitu, koji se održava od 02. do 04. aprila, raspravljati je i prijem novih članica u Alijansu – Hrvatske, Albanije i Makedonije. Na pitanje vjeruje li da su Albanija i Makedonija zaista spremne za priključenje NATO-u, američki predsjednik je rekao da vjeruje da jesu i da on to potpuno odlučno podržava. On je rekao da vjeruje da su te zemlje ispunile uvjete NATO-a, odnosno da su ispunile sve što se od njih zahtijevalo. Na pitanje novinara Die Welta da li kriza između Makedonije i Grčke, koja ne priznaje makedonsku državu, ovdje stvara probleme, Buš je rekao da će se na postizanju nagodbe oko ovog pitanja morati još raditi: „No, ja to ipak ne bih neizostavno imenovao krizom. Riječ je o različitim mišljenjima oko imena države. No, problem je rješiv i biti će riješen. Ja pri tome ne gubim iz vida pitanje: Da li je Makedonija ispunila uvjete za priključenje ili ne? Mi smo ubijeđeni da jeste,“rekao je Buš. Vjerujete li Vi doista da Kosovo, recimo u narednih deset ili dvadeset godina može postati država koja će stati na vlastite noge, bilo je jedno od pitanja novinara Die Welta. Buš je rekao da je ubijeđen to da može i rekao da ukoliko ljudima date šansu da slijede univerzalne pricipe da je to moguće: „U Iraku je to veoma teško, u Afganistanu također. I to će također biti težak proces i na Kosovu. Ovaj korak, kako pokazuje istorija, nikada nije bio lak, ali je neophodan. Da, ja vjerujem u sposobnost Kosova da može stati na vlastite noge. U početku će to biti nadgledana neovisnost, ali ja sam ubijeđen da nacija može uspjeti u tome. Ostatatk svijeta će im pri tome morati pomoći".

Ustupci Srbiji?

Die Welt piše o tome da EU planira nove ustupke Srbiji. I na slikovit način opisuje stanje europske vanjske politike osvrćući se na neformalni sastanak europskih šefova diplomacija održan tokom vikenda u Sloevniji. „Trebao je to biti opušten sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU. No, kiša je bez milosti padala skoro dva dana tokom kojih su se ministri na Brdu kod Kranja najšešće kretali sa kišobranom. Tako mutno kao vrijeme je i stanje u kojem se nalazi europska vanjska politika: velika nadanja i brojni planovi, ali malo pomaka i bez napredka. Dok traje sukob oko odnosa prema Srbiji istodobno raste pritisak da se zapadnobalkanskim državama omogući brzi pristup EU. Također ostaje otvoreno pitanje odnosa sa Rusijom, a konačno i pitanje Bliskog Istoka. List piše da bi EU prije parlamenatrnih izbora u Srbiji trebala podržati proueropske snage u toj zemlji novim ustupcima kao što su mogućnosti studiranja mladih iz Srbije unutar Unije i vizne olakšice. Švedski šef diplomacije Karl Bildt ipak je naglasio da je ovaj korak sporan: Praktično su svi ministri vanjskih poslova za to, a svi ministri unutrašnjih poslova su praktično protiv toga.“