Buđenje video-umjetnosti u BiH

Ako ne poznaješ određen medij, ne možeš ga ni koristiti, smatra Mladen Miljanović, koji je 2013. predstavljao Bosnu i Hercegovinu na venecijanskom bijenalu. Da je Mikelanđelo rođen nekoliko vjekova kasnije, vjerovatno bi neke od svojih ideja plasirao putem performansa ili video rada, dodaje on.

Miljanović, koji je predavač i voditelj radionice, kaže da se radionica realizuje kao potreba za potenciranjem tog specifičnog medija, koji je danas legitimna umjetnička praksa.

Stvaranje nove umjetničke scene

Rijetko se dešava da jedna ustanova kulture u BiH inicira direktnu saradnju s umjetnicima i direktan uticaj na stvaranje nove umjetničke scene. Upravo to ovih dana pokušava Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, gdje se održava video radionica iz koje treba da nastane prva video edicija u produkciji ove kuće. To naravno podrazumijeva nove radove mladih stvaraoca koji će biti predstavljeni po završetku radionice, kaže vršiteljka dužnosti direktora Muzeja Sarita Vujković.

“Video-umjetnost nije dovoljno zastupljena kod nas, a Muzej savremene umjetnosti RS želi da doprinese njenoj afirmaciji. Cilj je da podstaknemo studente Akademije, kreativne mlade ljude, koji žele da stvaraju u formi videa”, ističe Vujkovićeva.

Kreativni potencijal studenata mnogo obećava

Studenti završne godine Akademije likovnih umjetnosti iz Banjaluke nisu propustili priliku da se dodatno edukuju na ovaj način. Ističu da tokom studija imaju samo jedan predmet na kojem izučavaju nove medije u umjetnosti, s tim da je predmet izborni, pa se desi da mnogi završe studij, a da se uopšte ne upoznaju s formom performansa, videa i brojnim drugim modernim formama umjetničkog izražaja.

Nikola Kekerović video koristi isključivo zbog dokumentacije nekog svog rada, procesa stvaranja. „Umjetnost je za mene sam čin rada, to ima veću vrijednost od samog završnog proizvoda, tako da mi video dosta pomaže u tome“, objašnjava Nikola.

Saša Tatić je prošlogodišnja finalistkinja iz Bosne i Hercegovine za Henkel Art.Award. To je nagrada koja se dodjeljuje za promociju umjetnosti na području Srednje i Istočne Evrope te Srednje Azije. Saša je svrstana među dvadeset najboljih, što je veliki uspjeh, s obzirom da je bila tek na trećoj godini studija. “Upravo na taj konkurs sam poslala svoje video radove u kojima istražujem tijelo. Inače se tim bavim, tjelesni resursi i odnos tijela sa okolinom, sa samim sobom”, kaže ta mlada umjetnica.

Polje istraživanja Selme Selman, studentice umjetnosti koja dolazi iz Bihaća, jeste da kroz video-rad ili performans stvara savremenu sliku o ravnopravnosti ljudi. “Baziram se isključivo na svoj romski identitet, na svoju romsku naciju. Uzimam motive iz realnog života da bi prikazala Rome i našu kulturu na jedan svoj način. Glavni junak u mojim radovima sam ja”, objašnjava Selma.

Da bi iskazala svoje stavove i plasirala ideje, Mila Panić se takođe služi savremenim formama i novim medijima poput videa, performansa ili instalacija.

“Koristim antropološki pristup iz prošlosti i sadašnjosti. Prepoznajem određene situacije, svakodnevni folklor koji u sebi sadrži kontradikcije umjetnosti i kulture”, kaže Mila.

Dokument stvarnosti

Ono što sarajevski konceptualni umjetnik Damir Nikšić radi posljednjih mjeseci je primjer da video kao medij i umjetnička forma najbrže dolazi do publike. Njegov ironični i tragikomični prikaz bh. svakodnevice, upakovan u kratke video klipove i postavljen na youtube kanal, veoma brzo je našao svoj put do krajnjeg konzumenta. Cilj nije samo umjetnost radi umjetnosti, tu se prepliću društveni angažman, aktivizam i kreacija.

Miljanović objašnjava da upravo taj dokumentarni aspekt videa dozvoljava prikaz svega što se dešava u našim životima: “Sa aspekta društvenog angažmana, razna dešavanja i društvene procese video na najistinitiji način bilježi. Pored tog populističkog, video je danas postao sistem nadziranja i kontrolisanja. Jedan od primjera su snimci huligana na utakmicama, koji kasnije služe policiji.”

Miljanović dodaje da je video veoma interesantan medij za analizu u današnjim vremenima, ne samo u umjetničkom aspektu, nego i političkom, društvenom, kulturnom.

Autorka: Aleksandra Slavnić

Odgovorna urednica: Marina Martinović