1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bruceloza poprima razmjere epidemije

Mirsad Čamdžić11. april 2008

Civilna zaštita Kantona Tuzla upozorava na širenja bruceloze među govedima. Bruceloza nije jedini razlog da se upitamo: Koliko je zdrava hrana koju jedemo, i da li je "domaće" odista garancija kvaliteta?

https://p.dw.com/p/Dfun
Sve više goveda zaraženo bolešću koja ugrožava i ljudeFoto: AP

„Manje, manje mlijeka prodajemo, svijet odbija kupovinu , misle da je zaraženo, nezdravo. Ja pijem ovo mlijeko i krava mi nije bolesna jer nigdje nije izlazila i ni s kim se nije sretala“, ubjeđuje prodavačica mlijeka kupce.

Bez zdravstvenog kartona, mliječne karte, nepropisno odjevene, tri mljekarke komentarišu novonastalu situaciju:

„Dobile su brucelozu naše krave od stranih, nema kontrole na granici, ne bi naše nikada dobile da nije bilo stranih“, tvrdi jedna.

Glavna tema je bruceloza. Na području Tuzlanskog kantona 28 osoba je smješteno u bolnicu, od 10 hiljada nadziranih grla hiljadu je pozitivno. Traže se lokacije za stočna groblja. Štab civilne zaštite proglasio je epidemiju, međutim, Vlada Tuzlanskog kantona nije! Kada to zvanično uradi Vlada preuzima niz obaveza koje očigledno nije spremna izvršiti.

Šta jedemo?

Piletina zaražena dioksinom, paštete sa duplim dnom i falsifikovanim datumom proizvodnje, trovanje djece sendvičima, kravlje ludilo, ptičija gripa. Jesu li sve ovo korporacijske izmišljotine ili stvarno jedemo smeće?

Ispred ćevabdžinice se vodi dijalog. Vlasnik ubjedljivo govori kako je sve ovo samo medijski proizvod.

„U zadnje vrijeme aktuelne su ove priče. Ovo nije bolest savremenog doba. Uvijek je bilo bolesti, o tome postoje svjedočenja starijih ljudi, samo što sve nije bilo medijski popraćeno. Danas ako umre krava cijeli svijet sazna, a prije su zakopavana čitava stada samo što nije bilo medijski pokriveno kao danas.“

Raste strah uoči 1. maja - zvaničnog otvaranja sezone roštiljanja

„Znamo kakve su navike građana, za prvi maj se kupuje malo više mesa koje nije termički obrađeno i kod nas u Udruženju potrošača postoji strah kako će sve to proći“, kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.

„Dvadeset procenata mesa se pregleda u klaonici, a 80 procenata mesa nije pregledano, stoka se kolje po dvorištima i garažama. Garantujem da ovčije i janjeće pečenje koje se prodaje uglavnom nije ni pregledano niti kontrolisano“, govori doktor veterine Zaim Spahić.

Meso se kupuje na „povjerenje“ kod komšija i poznanika.

Spahić dodaje da „70 posto muznih krava nije ispitano na brucelozu, njihovi vlasnici ne posjeduju mliječne kartone, pogotovu oni koji mlijeko prodaju po pijacama, dok je u organiziranom otkupu kontrola 100 posto“.

Zaista, dobro je da smo živi, šta sve samo provare naši želuci.

„Bosanci i Hercegovci mogu biti sretni da imaju priliku jesti zdravu hranu. A to što su odrekli toga u ime šarenila, tržišne privlačnosti i propusnosti granica. To su problemi na kije treba upozoriti građane“, govori primarijus dr. Nizama Helić-Salihefendić, te dodaje:

„U BiH još uvijek se može naći zdravo voće i povrće. Ono nije skupo. Na vlastitom zemljištu koje je vrlo zdravo, pogotovo brdsko-planinsko, dalje od rijeka, osim u Krajini i dolini Drine. Tamo još uvijek možete naći ono što je zdravo“

Domaće i „domaće“

Muhamed je poljoprivrednik i kaže da pijaca i „domaće“ ne mora uvijek značiti i zdravo.

"Svako kaže 'domaće je na pijaci', ali to niko nije kontrolisao. Svakom trgovcu je bitno prodati, a nije bitno da li je jabuka stara godinu ili je paradajz iz Turske nalik na plastiku, ali eto - košta dvije marke i prolazi“

Marktplatz in Banjaluka Bosnien und Herzegowina
Mogu li kupci vjerovati trgovcima?Foto: DW / Dejan Sajinovic

Rukib Džananović se žali na zagađene rijeke, tako da uzgojeno povrće i žitarice bivaju zagađeni prije berbe.

Čaj od brusnice bez brusnice

Mesud Lakota je napisao „Potrošački priručnik“. Rukopis još čeka izdavača. Lakota neumorno traga i razotkriva prevare na tržištu.

„Vidim deklaraciju čaja od brusnice. Piše 50 posto hibiskusa, 20 posto šipurka i ostalo su aromati. Brusnice ima samo jedan posto! A velikim slovima piše brusnica. Tako mi je poznanik nedavno dao med neobičnog okusa. Laboratorijskom pretragom ustanovimo da to nije prirodni med, kako piše na etiketi, nego med od tikve i kukuruza. Posebno su aktuelne falsifikovane rakije i vina“, tvrdi on i preporučuje kupovanje na prometnim mjestima, a nikako tamo gdje roba dugo stoji. Bar tako se malo možete zaštititi.

Zakoni postoje ali se ne implementiraju. Tako smo od nekoć bezazlenih šopinga dobili prave male bitke sa rokovima, proizvođačima, falsifikatorima, nepoštenim trgovcima, neodgovornim uzgajivačima i političarima. Građanima je potrebno više opreznosti, provjeravanja, pronicljivosti, istraživanja. Samo tako se može kvalitetom napuniti teško zarađena potrošačka korpa.