Brisanje nacističkih definicija iz krivičnog zakona

Njemački ministar pravde Heiko Maas ima dosta materijala za čitanje tokom ljetnog odmora. Komisija koju sačinjavaju profesori prava, advokati i javni tužitelji krajem prošlog mjeseca kompletirala je dokument od 909 stranica o promjeni definicija i kazni za ubistvo u njemačkom kaznenom zakonu. Maasova namjera je da prijedlog reformi krivičnog zakona predloži njemačkom parlamentu prije kraja svog mandata 2017. godine.

Ministrova inicijativa je pokušaj da razriješi decenijama dugu dilemu njemačkih pravnika u vezi sa paragrafom 211 krivičnog zakona, koji je 1941. godine predložio Roland Freisler, državni sekretar u Ministarstvu pravde Adolfa Hitlera. Freisler je poslije bio i predsjednik ozloglašenog Narodnog suda, specijalne institucije koju su oformili nacisti da djeluje izvan ustavnih pravila.

Sporni paragraf više definira ubicu, nego sam krivični akt, i opisuje ga kao nekoga "ko podmuklo i svirepo ubije drugo ljudsko biće iz čiste krvoločnosti, da zadovolji seksualni apetit, iz pohlepe ili zbog bilo kojeg drugog motiva".

Definicija ubistva

Takva terminologija, mišljenje je pravnika, više nije u skladu sa modernim krivičnim zakonom. "Ideja u osnovi starog zakona je da se pojedinac već rodi kao ubica", kaže Christoph Safferling, profesor prava na Erlangen univerzitetu, koji je također učestvovao u radu komisije. "Po genetici i socijalizaciji osobe može se tvrditi da se radi o ubici - što je bilo tipično za nacional-socijalizam. Na taj način pravljena je razlika između onih koji su pripadali društvu i onih koje je trebalo odbaciti".

To je bilo presudno za ministra Maasa, koji je u saopćenju pozdravio izvještaj pravnih stručnjaka: "Mi želimo moderan zakon, oslobođen nacističkog 'jezika'. Stoga, sa zahvalnošću prihvaćamo preporuke o reformi postojeće terminologije koja se odnosi na definiranje kriminalnog djela".

Alexander Ignor, advokat iz Berlina, koji je također učestvovao u radu ekspertne komisije, naglašava da sporni paragraf sadrži i druge problematične stavove. "To se posebno odnosi na pojmove 'štetnosti' i 'slabog motiva', da li su to kontroverzni pravni termini?", kaže on.

Procjena kazne

Ipak, predložene izmjene nisu tek pročišćavanje zakona od nacističkih ostataka. "Ne treba vam komisija da cijelu godinu radi na tome", smatra profesor Reinhard Merkel. Drugi problem je da prema postojećem krivičnom zakonu, u slučaju osude ubice, sudac ne može modificirati presudu - jedina presuda za ubistvo je doživotni zatvor.

"Sudac ne može odrediti okvir presude, što može dovesti do situacije u kojoj su određene dijelovi optužbe za ubistvo odbačeni, pa je moguće izricanje blaže presude za ubistvo iz nehata, čime se ublažava i kazna", pojašnjava Ignor.

Dešavalo se da se sudovi u Njemačkoj nađu u situaciji da moraju pronaći način da izbjegnu presudu za ubistvo, tako da mogu izreći pravedniju, odnosno blažu presudu, što često nije bilo u potpunosti u skladu sa zakonom. Iz tog razloga, komisija je predložila amandman na paragraf 211, predlažući da u slučajevima gdje postoje bitne olakšavajuće okolnosti, suci mogu odrediti blaže kazne umjesto doživotnog zatvora.

"Postoji slučaj bračnog para, gdje je prijatelj te obitelji silovao ženu, a potom njenog supruga javno ismijavao u baru. Suprug silovane žene ga je ubio u momentu kada žrtva nije mogla očekivati napad. Reforma krivičnog zakona neophodna je zbog takvog i sličnih slučajeva", smatra Dieter Dölling, profesor prava na Univerzitetu u Heidelbergu.

Nema razloga za promjene

Imajući u vidu da je sporna definicija ubistva bila dijelom krivičnog zakona više od 70 godina, logično je pitanje zašto je zakonodavstu i pravnicima trebalo tako puno vremena da predlože alternativu? Jedan od razloga je politička volja. "Zakonodavci su uvijek bili oprezni u vezi s tim, budući da zadire u same temelje krivičnog zakona. Zabrinutost je uvijek postojala u smislu: 'Ako nešto izmijenimo, to može biti shvaćeno kao pokušaj da naškodimo krivičnom zakonu'", tvrdi Dölling.

I zaista, inicijativa ministra Maasa se već našla na udaru kritika Kršćanske demokratske unije (CDU). "Kada ovih dana vidim strašne dimenzije terorističkog nasilja, pomislim da imamo važnija pitanja za rješavanje", izjavio je nedavno Thomas Strobl iz CDU-a.

"Naravno da su sukobi u Ukrajini i Siriji važniji, ali to nije razlog zašto ne promijeniti lošu terminologiju u zakonu. Zašto čuvati loš zakon?", pita se profesor Safferling.