1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Brdo-Brijuni" - snovi političara i realnost privrednika

Učesnici sarajevskog samita „Brdo-Brijuni“ postavili su zahtjevne ciljeve. Analitičari nisu ubjeđeni u efikasnost regionalnih političara, ali se svi slažu da prednost treba dati ekonomiji.

Lideri „Brdo-Brijuni“ procesa potvrdili su da je stabilnost „ključ ogromnog potencijala jugoistočne Evrope“ i „garant njene konsolidacije u Evropsku uniju“ (EU). Obavezali su se da će graditi međusobno povjerenje, promovirati istinu i vladavinu prava, pomagati jedni drugima u procesu evropskih i NATO integracija, rješavati preostala otvorena pitanja i suzdržavati se od retorike koja podiže napetosti i stvara političku nestabilnost. Obećali su da će tražiti rješenja za globalne prijetnje – migrantsku krizu i terorizam, sprečavati odlazak mladih iz regije, insistirati na rodnoj ravnopravnosti te poboljšati ekonomsku konkurentnost. Najavili su unaprijeđenje regionalnih veza kroz zajedničke energetske, transportne i druge projekte, a sve to uz implementaciju evropskih standarda.

Kritičari su, međutim, primjetili kako je i tokom samita bilo jasnih znakova da su političke objave i balkanski spiskovi želja daleko od realnih mogućnosti, da praktično djelovanje pojedinih lidera često nije u skladu sa proklamiranim ciljevima i da se ovdašnji političari nerado odriču zapaljive retorike. Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS) Mladen Ivanić oštro je zamjerio predsjedavajućem Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću što je na pres konferenciji nakon samita „Brdo-Brijuni“ podržao banjalučkog biskupa Franju Komaricu koji ovih dana trpi žestoke srpske kritike zbog poređenja Banjaluke i Bleiburga. Zbog toga, poručio je Ivanić, njegove buduće reakcije „nikoga ne treba da iznenade“.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i predsjednik Kosova Hašim Tači sjeli su za isti stol, zajedno sa liderima BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Slovenije, ali međusobno gotovo da i nisu komunicirali. I dok je Tači, nakon polaganja cvijeća pred spomenikom ubijenoj djeci Sarajeva, pozivao na konačnu normalizaciju odnosa i međusobno priznanje Kosova i BiH, Nikolić je na zasebnoj pres konferenciji govorio o tome kako je u prošlosti bio spriječen da dođe u Sarajevo „jer mu nisu mogli garantirati sigurnost“. Ipak, zvaničnu posjetu BiH najavio je za jesen ove godine.

Učesnici samita Brdo-Brijuni u Sarajevu

Učesnici samita u Sarajevu, barem na papiru, dijele iste stavove

Pojedini mediji primjetili su da se predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ovoga puta s Nikolićem samo rukovala, dok se s Tačijem „dva puta poljubila“. U „otvorenoj raspravi“ s Nikolićem, kazala je da Hrvatska ne blokira srbijanski put ka EU, ali insistira na provođenju svih Kopenhaških, Madridskih i drugih evropskih mjerila te ispunjenju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Politički uticaj aktera rata

Novinarka magazina Start BiH Rubina Čengić za Deutsche Welle kaže da je i sarajevski samit u okviru procesa „Brdo-Brijuni“ pokazao koliko je nepovjerenje u BiH i regiji. Iza neuspjeha političara je, kako ističe, neznanje, neodgovornost i kriminal. „Političari ne znaju ili im nije stalo da nađu put ka boljoj sutrašnjici za svoje zemlje i regiju u cjelini. Umjesto akcentiranja sličnosti, zajedničkih potreba i mogućnosti saradnje, oni usporno insistiraju na različitostima i prošlosti. U regiji su još uvijek uticajni akteri prošlog rata, ako ne personalno, onda kao političke stranke. Za BiH je ovo poseban problem. Svaki javni istup koristi se za političku promociju. Približavaju se lokalni izbori, koji su posebno važni u Republici Srpskoj (RS) i zbog toga se svaka riječ uzima kao osnov za nastup i dokazivanje“, kaže Rubina Čengić.

Kolinda Grabar-Kitarović i Dragan Čović

Predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović se odvojeno sastala sa članom Predsjedništva BiH Čovićem

Učesnici „Brdo-Brijuni“ procesa su u okviru zajedničog panela „Dogovor za novo doba“ prisustvovali i Samitu 100 biznis lidera jugoistočne Evrope. Susret je protekao u razmjeni iskustava na euroatlantskom putu i pokojem prigovoru. Tomislav Nikolić zamjerio je crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću što granične sporazuma s Kosovom rješava sa vladom u Prištini, a ne onom u Beogradu. Vujanović se na ovu primjedbu nije posebno osvrtao, a svoj je nastup pred biznismenima regije iskoristio kako bi najavio borbu za trgovinske olakšice u okviru CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini na Balkanu). Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov slikovito je pojasnio kako se „u moru ajkula najbolje opstaje u jatu“ sugerirajući jačanje regionalnih ekonomskih veza. Priliku za jačanje takvih veza albanski predsjednik Bujar Nishani vidi u Jadransko-jonskom koridoru, zbog čega je zapadni Balkan nazvao „regionom budućnosti“.

Tomislav Nikolić i Mladen Ivanić

Predsjednik Srbije Nikolić u razgovoru sa Mladenom Ivanićem, članom Predsjedništva BiH

Između privrednika nema suštinskih problema

Analitičari smatraju da Samit 100 biznis lidera jugoistočne Evrope i drugi slični regionalni susreti vodećih poslovnih ljudi predstavljaju „odličnu priliku za dalje umrežavanje privrednika“ i da bi politika trebala trasirati put ekonomiji, a ne otežavati ga raznim barijerama. Tuzlanski ekonomski stručnjak i direktor udruženja „Multi“ Admir Čavalić napominje da između regionalnih privrednika nikada nije bilo suštinskih problema kada je biznis u pitanju.

„Ako pogledamo historiju ekonomskih odnosa država jugoistočne Evrope, vidjet ćemo da samo politika može biti kočničar napretka i to u vidu recipročnih blokada i otežavanja privrednih odnosa. Svejedno, zajednička vizija EU integracija, uslovljava otvaranje granica i dalje povezivanje ovdašnjih ekonomija, čime se realizira tzv. Jugosfera Tima Judaha. Pored mogućnosti realiziranja zajedničkih projekata, ovakvi susreti treba da pošalju još jednu u nizu poruka o imanentnosti ekonomske saradnje između država jugoistočne Evrope. Domaća tržišta su jednostavno premala za biznis, tako da se mora težiti regionalnim, ali i globalnim ekonomskim integracijama. Najveći značaj Samita je u slanju pozitivnih poruka temeljenih na istinskom ekonomskom interesu, prije svega u oblasti energetike. Iako se biznis odvija i bez samita, potrebno je s vremena na vrijeme pokazati značaj navedenog u procesu regionalne integracije“, kaže Čavalić za Deutsche Welle.

Po okončanju Samita „Brdo-Brijuni“, makedonskom predsjedniku Gjorgu Ivanovu u Sarajevu je dodijeljena nagrada Isa beg Ishaković. Komitet za dodjelu nagrade je u predsjedniku Ivanovu prepoznao osobu koja „ističe zajedničke vrijednosti regije“. Domaćin „Brdo-Brijuni“ procesa 2017. godine bit će Makedonija.

Preporuka redakcije