1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Brazil na putu da postane svjetska sila?

Brazilijanci sa samopouzdanjem gledaju na budućnost. Ekonomija cvjeta, a nezaposlenost je najmanja u dosadašnjoj istoriji ove južnoameričke zemlje. Usto, tu su i obećanja o stvaranju brojnih novih radnih mjesta.

default

Stabilna valuta je jedan od stubova uspjeha ove latinoameričke zemlje

Perspektive za 2012. godinu u Brazilu su odlične: Pred obalama latinoameričkog diva nalaze se rezerve nafte zahvaljujući kojima bi zemlja do 2020. godine mogla ući među pet najvećih proizvođača nafte na svijetu, 2014. godine će biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva i 2016. Olimpijskih igara - a u tom smislu neophodne investicije već su prisutne.

Iz vlade pozitivne vijesti prestižu jedna drugu. Do novembra će biti obezbijeđeno 2,3 miliona novih radnih mjesta, a nezaposlenost iznosi samo 5,2 procenta. Izvoz je u prošloj godini porastao za 24 procenta, odnosno na 250 milijardi. A državni dug, zbog kojeg zemljama poput Grčke i Italije prijeti bankrot, u Brazilu iznosi 55 posto bruto društvenog proizvoda, pri čemu novo zaduženje iznosi 2,5 posto. Tako bi Brazil mogao biti školski primjer kako se ispunjavaju kriteriji iz Maastrichta, koji važe za zemlje EU.

Pohvale za predsjednicu

"Tokom prve godine mandata predsjednice Dilme Rousseff prikupljanje poreza je bilo uspješnije nego što je prvobitno bilo planirano", zaključak je rejting agencije Standard and Poor's koja je u novembru Brazilu povećala ocjenu o kreditnoj sposobnosti. Novi rejting je najbolji koji je zemlja do sada dobila i sa ocjene BBB sa jednim minusom, povećan je na ocjenu BBB.

Brasilien Börse in Sao Paulo

Berza u Sao Paolu

I kao da sve ovo nije dovoljan razlog za slaviti, britanski mediji su nedavno objavili da je Brazil prestigao Veliku Britaniju zauzevši šesto mjesto na ljestvici najjačih svjetskih ekonomija.

Kontinuitet kao uspjeh

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će Brazil već 2015. godine biti pet ekonomija po jačini u svijetu, ali brazilski ministar privrede Guido Mantega kaže da bi se to čak moglo desiti i ranije. "Nemoguće je spriječiti to da ćemo u budućnosti prestići Francusku, a možda i Njemačku", kaže Mantega.

Dio brazilskog uspjeha leži u kontinuitetu, smatra ekonomista Carlos Pio sa Univerziteta Brazil. "Aktualna situacija oslikava historijske dobitke u posljednjih 15 godina jer ni Lula (bivši predsjednika Brazila - op. aut.) ni Dilma Rousseff nisu poduzeli odlučujuće ekonomske promjene, već su ih preuzeli od vlade Fernanda Henriquea", kaže Pio.

Zemlja profitira zahvaljujući stabilnoj valuti za koju je 1994. godine donesen poseban plan kojim je prevaziđena inflacija. Zahvaljujući ovom uspjehu tadašnji ministar financija Fernando Henrique Cardoso, koji je donio plan, iste godine je postao predsjednik.

Izdvajanjem novca za socijalne programe i povećanjem najniže plaće zemlji je pošlo za rukom ojačati domaće tržište. Između 2003. i 2009. godine skoro 30 miliona Brazilijanaca moglo je živjeti iznad donje granice siromaštva te tako postati i važni konzumenti.

Brazil ima sve što Kini treba

Drugi stub brazilskog uspjeha je potražnja za sirovinama i to prije svega iz Kine. Brazil je jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, željeza i soje - svega onoga što je potrebno Kini. Kinezi su tako u međuvremenu postali najvažniji trgovinski partner Brazila, ispred SAD-a i Argentine.

Kao treće objašnjenje brazilskog uspjeha navodi se stabilnost financijskog i bankarskog sistema. Stroga kontrola banaka, koju Europljani sada žele uvesti, Brazilijanci su uveli još koncem devedesetih godina.

Brazilijanci iz daljine sa zaprepaštenjem i zabrinutošću promatraju dešavanja u Europi. Zaprepaštenošću, jer mnogi ne razumiju kako je Stari kontinent mogao zapasti u tako rizičnu dužničku krizu. I zabrinutost jer je EU vrlo važan trgovinski partner Brazilu. Zahvaljujući novom samopouzdanju i vlastitom iskustvu sa dugogodišnjom krizom Brazil sebi čak dozvoljava da upozori Europljane kada je riječ o riskantnim odlukama.

Autori: Nadia Pontes / Alexander Schlossler / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović