1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Brazil želi biti najvažniji partner Kube

Brazilija i Havana gaje obostrane političke simpatije već dugo vremena. Sada Brazil želi postati najvažniji ekonomski partner Kube i ubrzati političko otvaranje te ostrvske zemlje.

default

Brazilska predsjednica Dilma Rousseff i kubanski predsjednik Raul Castro na otvaranju teretne luke u blizini Havane

Brazil i Kubu povezuje znatno više toga od zajedničke kritike prema SAD-u. Ove dvije latinoameričke zemlje njeguju sasvim posebno prijateljstvo. Tako u Brazilu kubanski liječnici rade na poboljšanju zdravstvene zaštite stanovništva. A na Kubi brazilski agrarni proizvodi omogućavaju prehranu velikog broja stanovnika. Sada se ove dvije zemlje provođenjem jednog megaprojekta pripremaju na moguće okončanje trgovinskog embarga SAD-a prema komunističkoj Kubi.

Brazil sebe vidi kao pokretačku snagu kubanskog otvaranja. Prilikom svečane ceremonije otvaranja teretne luke Mariel, koja se nalazi u blizini Havane, brazilska predsjednica Dilma Rousseff pobrinula se za širenje optimizma. "Ovom izgradnjom izražena je volja Brazila da podrži svoju karipsku braću i sestre", izjavio je glasnogovornik brazilske vlade za DW. Prema njegovim riječima projekt je važan sastavni dio aktualiziranja kubanskog ekonomskog modela.

Brži od drugih investitora

Nije dakle slučajno da najveći infrastrukturni projekt na Kubi provodi jedan brazilski koncern. U ovom slučaju riječ je o građevinskoj firmi Odebrecht. I financiranje teretne luke je u brazilskim rukama. Brazilska razvojna banka BNDES (Banco Nacional de Desenvolvimento Economico e Social) odobrila je, prema vlastitim navodima, 682 miliona kredita za finansiranje projekta koji ukupno košta 957 miliona američkih dolara.

Dilma Rousseff Brasilien Fidel Castro Kuba Havanna

Brazilska predsjednica Rousseff je tokom svog boravka na Kubi posjetila i bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Fidela Castra

"Brazil ima veliki interes da postane najvažniji ekonomski partner Kube", saznaje se iz brazilskog Ministarstva vanjskih poslova. Stoga se, kako se saznaje, želi pokazati prisustvo u zemlji koja bi se mogla razviti u predvodnika na Karibima. "Za Brazil gradnja teretne luke znači mogućnost dobrog poslovanja. Mi smo se pozicionirali prije dolaska drugih zemalja", navodi se u Ministarstvu vanjskih poslova.

Koliko se razvilo trgovinsko partnerstvo između jedne kapitalističke i jedne komunističke zemlje pokazuju i najnoviji podaci brazilskog Ministarstva za razvoj, industriju i vanjsku trgovinu. Prema tim podacima izvoz iz Brazila za Kubu je sa 80 miliona američkih dolara u 2003. godini porastao na 568 miliona dolara u 2012. godini.

Od januara do septembra 2013. godine izvezeno je robe u vrijednosti od 515 miliona američkih dolara.

Krediti iz Brazila

Ove poslove financira i brazilska Razvojna banka BNDES. Od 1998. godine banka je dodijelila kredite brazilskim preduzećima, koja investiraju na Kubi, u ukupnoj vrijednosti od 152 miliona američkih dolara.

Veliki angažman Brazila na Kubi je, prema mišljenju eksperata, strateški potez. "Na luku se gleda kao na mogućnost da se dovedu američki investitori", objašnjava Oliver Stuenkel, profesor na Fakultetu "Fundacao Getulio Varga" u Sao Paolu. U Brazilu se polazi od toga će u "postkastrovskoj Kubi" doći do napretka ekonomske liberalizacije, te da će kao odgovor na to uslijediti ukidanje američkog embarga.

Čekanje na kraj embarga

I u njemačkom Društvu za vanjsku ekonomiju GTAI se dugoročno gledano nadaju smanjenju embarga. "S obzirom na to da Raul Castro želi ostati na funkciji samo još do 2018. godine i da time kubanska vlada stoji pred promjenom vodstva, postoje znakovi da srednjoročno gledano slijede promjene", smatra ekspert GTAI-a Peter Buerstedde. "Teretna luka može postati logističko čvorište na Karibima tek ako SAD ukinu embargo", kaže on.

Hugo Chavez

Bivši predsjednik Venecuele Hugo Chavez bio je veliki prijatelj Kube

I Samit latinoameričkih i karipskih država, koji se održava 28. i 29. januara u Havani, pokazuje također znakove približavanja. Jer prvi put na ovom Samitu učestvuje i generalni tajnik Organizacije američkih država (OAS), Jose Miguel Insulza. Insulza želi ponovo pokrenuti razgovore sa Kubom, koja je 1962. godine na zahtjev SAD-a isključena iz OAS-a.

Opada utjecaj Venecuele

"Način, na koji se SAD ophode prema Kubi, se u cijelom regionu ne smatra konstruktivnim", kaže Oliver Stuenkel, ekspert za vanjsku ekonomiju. On smatra da se Brazil sprema na to da zamijeni Venecuelu koja je trenutno najvažniji ekonomski partner Kube. "Venecuela ne može dugoročno više prebacivati Kubi velika sredstva pomoći jer se ona sve više bori sa vlastitim ekonomskim problemima", smatra Stuenkel.

Stuenkel smatra da na ovaj način slabi i ideološka konfrontacija između latinoameričke ljevice i SAD-a. "Kuba ne bi mogla nikada tako dugo izdržati bez Chaveza", glasi analiza. "Ako kubanska vlada izgubi tako velikog sponzora, onda su velike promjene zapravo neizbježne", predviđa on.

U brazilskom Ministarstvu vanjskih poslova se već dugo osjećaju i politički veoma jako povezanim sa Kubom. "Naše veze proživljavaju odličnu fazu. Jer iza suradnje stoji zajednička vizija", kaže glasnogovornik brazilskog Ministarstva za DW. "Naše vlade vjeruju u to da samo ekonomski napredak nije dovoljan. Važno je ubrzati socijalni razvoj i poboljšati životne uvjete za one koji su ugroženi", kaže on.

Autori: Astrid Prange / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić