Brak u doba tranzicije

"Moj prvi brak je trajao 10 godina. Nismo se mogli naći bukvalno ni u jednoj točki; da se susretnemo, da nađemo što kažu zajednički jezik. I jednostavno kada dođu takvi trenuci mora doći do raskida, do pucanja veze i pucanja braka”, kaže Mili Papić, novinar iz Mostara. Papić kaže kako je brak kakav je bio negov bolje razvrgnuti nego ga na silu održavati.

U 2011. godini u Bosni i Hercegovini, prema podacima agencije za statistiku, sklopljeno je 20.084 braka, a razvedeno je 1.609 brakova. U usporedbi s 2010. godinom, broj sklopljenih brakova u BiH povećan je za manje od 2 posto, dok je broj rastava braka, porastao za čak 40 posto.

Sud ne utvrđuje krivnju niti traži krivca

Odvjetnik Davor Šilić godišnje ima od 6 do 10 slučajeva razvoda brakova. Supružnici na sudu, najčešće navode kao razlog zbog kojeg više ne žele ostati u braku, upravo razlog zbog kojeg se razveo Mili Papić - različite naravi bračnih partnera. I dok je u bivšoj SFRJ trebalo utvrditi krivca i dokazati krivnju da bi sud razveo supružnike, sudovi u BiH prema obiteljskom zakonu ove zemlje danas razvode svakog tko to zatraži.

„Za sud je dovoljno utvrditi da bračni drugovi više ne žele zajednički bračni život i sud bez puno rasprave donese odluku o rastavi braka. Danas je dovoljno da jedan od supružnika podnese zahtijev za rastavom. Slučajeve u svezi s bračnim nevjerstvom, nedostojan život, razmirice, nasilje u braku, sud jednostavno ne utvrđuje iako su to u većini slučajeva uzroci rastave brakova, kaže odvjetnik Šilić.

I brak u tranziciji

Porast razvoda brakova je prisutan i u europskim zemljama. Po mišljenju profesorice psihologije Nade Ler Sofronić prolazi kroz svojevrsnu tranziciju, kroz koju prolazi i samo bosanskohercegovačko društvo, koje je u svojevrsnom rasulu, što se, kaže, dodatno reflektira na sve što u takvom društvu egzistira pa i na brak.

„Unatoč očekivanjima da bi retradicionalizacija nekih obiteljskih vrijednosti i spolnih uloga mogla ojačati instituciju braka u BiH dogodilo se suprotno. Pokazalo se između ostalog da dramatično smanjenje tzv. mješovitih brakova, brakovi u BiH su sada uglavnom jednonacionalni i jednoreligijski, i uprkos većem utjecaju religije i vjerski verificiranih brakova institucija braka nije osnažena, primjećuje profesorica Ler Sofronić.

Liberalna shvaćanja i emocionalna nespremnost

Dodaje kako i u BiH veliki broj liberalno orijentiranih mladih ljudi danas misli kako je brak pravladana institucija.

„Jedan od uzroka porasta rastave brakova je i to što mnogi u brak ulaze emocionalno nezreli i nespremni za ono što ih čeka. Više pozornosti se posvećuje formalnostima kao što su svadbena veselja nego suštini i smislu braka. Uz to žene su danas manje spremne na kompromis i trpljenje”, navodi profesorica Ler Sofronić.

Iako je rastava stresna za supružnike, a pogotovo za djecu može imati dugoročne posljedice, ona može značiti i početak novog sretnijeg života, kao što se to dogodilo, četiri godine nakon razvoda našem sugovorniku s početka priče, koji se ponovno oženio.

„Ja sam imao sreću da upoznam i drugu osobu s kojom sam uistinu sretan. Mi smo proveli izvjestan broj godina zajedničkog življenja prije konačnog stupanja u brak. Mislim da je to vrlo bitno, da se osjete međusobni 'fluidi' koji su jamstvo da će brak trajati”, kaže Papić.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Svetozar Savić