1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Brže, veće, skuplje - što je ostalo od Olimpijade u Pekingu

Za desetak dana ponovno počinje utrka za medaljama na Olimpijskim igrama. Ovaj put u Londonu. Prije četiri godine je to bio Peking, koji je priredio bombastičan spektakl. No, što je ostalo od tog spektakla?

Olimpijski stadion u Pekingu, koji je radi svog specifičnog izgleda nazvan "ptičje gnijezdo", s kapacitetom od 80.000 mjesta, četiri godine nakon Olimpijade je uglavnom prazan. Ta spektakularna čelična konstrukcija je prestala biti stadion i ostala "samo" turistička atrakcija. Tko ga želi pogledati, treba platiti ulaznicu u iznosu od oko šest eura, što je za većinu kineskih turista preskupo.

Stadion u Pekingu noću

Olimpijsko "ptičje gnijezdo"

Kina je 2008. održala Olimpijske igre superlativa: 16 natjecateljskih dana, 302 zlatne medalje, 37 sportskih građevina - od kojih su mnoge posebno za tu namjenu izgrađene. Pod sloganom "Jedan svijet, jedan san", Kina je prema procjenama u Olimpijadu uložila 40 milijardi američkih dolara - skoro četiri puta više nego London. Izgrađena je infrastruktura Pekinga, okolica grada preuređena.

Isplativo ili rastrošno?

Mnogi posjetitelji olimpijskog terena su mišljenja da su se izdaci i isplatili. Jedna turistkinja sa sjeveroistoka Kine u olimpijskom stadionu "ptičje gnijezdo" ili "vodenoj kocki", kako je nazvan plavi olimpijski plivački centar, vidi simbole nove Kine: "Ovdje se mogu vidjeti razvoj Kine i nove zgrade. One su doista dobre. Zato sada i dolazi više turista u Peking."

Smog na cesti u Pekingu

Peking je uoči Olimpijade imao golemi problem sa zagađenjem zraka. Danas se oko pet milijuna automobila kreće pekinškim ulicama.

Nekolicina manjih stadiona od 2008. su doista uspješni kad je u pitanju korištenje nakon Olimpijade, kao primjerice "Indoor Stadium" s 20.000 mjesta u kojemu su održana gimnastička i rukometna natjecanja. No, mnoge druge građevine na olimpijskom terenu se ne koriste više u sportske ili bilo koje druge svrhe. To ljuti jednog stanovnika Pekinga: "Pa to je rasipanje! Toliko građevina je prazno. Makar bi trebali pustiti djecu ili starije ljude da se tamo bave sportom."

Sloboda koja je kratko trajala

Za poznavatelja Kine, Thomasa Heberera iz Duisburga, je sasvim jasno da je političko vodstvo Kine svijetu htjelo pokazati spektakl, ali da nikakvu ulogu pritom nije igralo pitanje korištenja nakon Olimpijade. Heberer je međutim četiri godine nakon Igara primijetio i jedan pozitivan razvoj u kineskom glavnom gradu.

Plakat s natpisom: slobodni Tibet

Politički se nije ništa pomaknulo - aktivisti su tada iskoristili trenutak da bi ukazali na zahtjeve za oslobađanjem Tibeta od kineskih vlasti

"Okoliš i zaštita okoliša igraju znatno veću ulogu u medijima i u raspravama u javnosti. Zabilježen je i veći broj prosvjeda za zaštitu okoliša. No, ne vjerujem da je to u svezi s Olimpijadom. Ali opet, Olimpijadom je ojačana svijest o tome da je okoliš važna tema", napominje Heberer.

U političkom smislu Olimpijada međutim nije donijela vidljiv obrat, dodaje Thomas Heberer. Aktivisti su također mišljenja da se politički nije ništa promijenilo. Mediji su doduše za vrijeme Olimpijade bili slobodniji, a bio je i lakši pristup stranim medijima u Kini, ali to je kratko trajalo. Cenzura je danas stroža nego ikad ranije, naglašavaju aktivisti.

Autori: Matthias von Hein / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina