1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brže od države do solarne energije u BiH

17. april 2012

U BiH nema akcionog plana za promociju obnovljivih izvora energije, nema zakonske regulative niti podsticaja. Uprkos tome, prva solarna elektrana u BiH u prvom mjesecu postojanja proizvodi 30% više od planiranog.

https://p.dw.com/p/14f4Y
Solarni kolektori u Kalesiji
Foto: DW

Preduzeće "Eko energija" iz Kalesije uložilo je 800.000 KM u solarnu elektranu instaliranu na krovu Sportske dvorane u ovom gradu. Postavljena su 504 solarna panela SE, ukupne površine 838 m2. Uz osam pretvarača, ova elektrana snage 120 kilovata proizvodit će godišnje najmanje 130 megavatsati električne energije, kako navode iz „Eko energije“. To je dovoljno za godišnje potrebe oko stotinu domaćinstava. Ali tu se projekat ne završava.

Dževad Hadžić i Sadik Fatić
Dževad Hadžić i Sadik FatićFoto: DW

Može Bosanac kao i Nijemac

Investitori, otac i sin, Sadik i Selmir Fatić, kažu da je sve rađeno u saradnji sa slovenačkom firmom "Talum" iz Kidričeva. Ta saradnja nastavit će se i u narednim ovakvim projektima širom BiH. "Kad sam vidio da Slovenci imaju šest megavata, da Nijemci imaju ogromnih hiljadu megavata, a manje sunca, onda sam rekao, zar jedan Bosanac ne može napraviti ništa bolje od njih? I onda sam čvrsto donio odluku da ćemo napraviti, i napravili smo", kaže dugogodišnji privatni poduzetnik Sadik Fatić.

Dodaje da je projekat podržan od općinskih, kantonalnih i entitetskih čelnika, načelnika općine Kalesija Rasima Omerovića, premijera FBiH Nermina Nikšića, federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja te Dževada Hadžića, predsjednika lokalnog SDP-a. Dobijena je dozvola od Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji BiH, a elektrana je u sistemu Elektroprivrede, sa kojom ima ugovor na dvanaest godina.

Solarna elektrana smještena na krovu nedovršene sportske dvorane
Solarna elektrana smještena na krovu nedovršene sportske dvoraneFoto: DW

Skuplja, ali kvalitetnija njemačka i norveška oprema

"Mi smo prvi u regiji. Sa zadovoljstvom to mogu istaći. Znači, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, ovo je prva solarna elektrana puštena u mrežu", ističe Sadik, zadovoljan što je na vrijeme prihvatio prijedlog stručnjaka da se instalira skuplja, ali kvalitetnija njemačka i norveška oprema.

Selmir Fatić (21) student je poslovne ekonomije i direktor preduzeća "Eko energija". On zna da je, pored snage vjetra, solarna energija najveći neiskorišteni potencijal u BiH. Ističe da je pionirski korak načinjen u nepovoljnim finansijskim uslovima. "Niko nije vjerovao u ovaj projekat, da se može napraviti kod nas. Jer je to prvo, nešto novo, i morali smo mi sve sami, a već smo za prošli mjesec oko 30% iznad očekivanja", ističe Selmir Fatić. Procjenjuje da će se pri kamatnoj stopi od 8,5% investicija isplatiti za osam godina i napominje da je za ovakve projekte kamatna stopa u Sloveniji između 2,5 i 5%.

Tek početak

Zbog toga njegov otac očekuje snažniju podršku države ovakvim projektima: "Očekujem podršku naše države Bosne i Hercegovine, moje drage države, da utiče na bankarski sistem da imamo jeftinije komercijalne kredite. To bi bila preporuka i novim ulagačima. A ja, posebno se stavljam na raspolaganje da tu pomognem."

Selmir Fatić na krovu sportske dvorane gdje se nalaze solarni kolektori
Selmir Fatić na krovu sportske dvorane gdje se nalaze solarni kolektoriFoto: DW

Oko 40 miliona domaćinstava u svijetu dobija toplu vodu putem solarnih kolektora. Mnogi sistemi ulične rasvjete koriste energiju sunca. Njemačka proizvodnja električne energije iz solarnih izvora prošle je godine porasla za 60%, na 18 milijardi kWh, što je više od 3% ukupne nacionalne proizvodnje električne energije.

U Bosni i Hercegovini u strukturi ukupne potrošnje energije najzastupljeniji je ugalj sa 45,3%, zatim tečna goriva sa 21% i drvna masa sa 20,5 %. Ostale forme energije, hidroenergija, prirodni gas i uvozna električna energija, učestvuju sa 13,1% u ukupnoj potrošnji. Obnovljivi izvori energije tek počinju da se koriste.

Autor: Emir Musli

Odgovorna urednica: Marina Martinović