1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Bosni i Hercegovini su dovoljne sankcije što zaostaje za drugim zemljama"

Evropska unija je stroga, ali korektna kada je u pitanju napredak zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji. U procesu evrointegracija kvalitet je važniji od brzine, poručuju iz Brisela.

default

"Pozitivno raspoloženje za podršku BiH"

Ispunjenost uslova potrebnih za pristupanje Evropskoj uniji (EU) procenjuje se rigorozno, ali kada se postigne uspjeh, on će biti priznat i označiće napredak ka članstvu. Zato je neophodno da zemlje u procesu evrointegracija pokažu konkretne rezultate, izjavio je predsjednik Evropske komisije (EK), Žoze Manuel Barozo, poslije razgovora sa crnogorskim premijerom Igorom Lukšićem.

Montenegro Igor Luksic

Igor Lukšić: Evrointegracije ne mogu da budu zamjena za regionalnu saradnju.

„Rezultati su najbolji dokaz političke volje.Jer, pristupanje EU nije samo formalno ispunjavanje obaveza već i jasan put njihove primjene u praksi. Crna Gora je na dobrom putu, a sljedeći koraci zavise od njenih dostignuća. Mi uvijek primjenjujemo stroga uslovljavanja. Ali, kada zemlja pokaže rezultate to ćemo prihvatiti pozitivno i krenuti napred. Strogost i fer pristup mogu da idu zajedno.“

Istovremeno predsjednik Savjeta EU, Herman van Rompej, posebno je naglasio važnost saradnje i dobrosusjedskih odnosa na Zapadnom Balkanu.

„Regionalna stabilnost i evrointegracije Zapadnog Balkana ostaju važne za EU. Ovo je bila moja poruka i prošlog oktobra kada sam posjetio region. Saglasni smo po pitanju važnosti regionalne saradnje. Evrointegracije ne mogu da budu zamjena za regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose.“

Odgovorno st, posvećenost i volja za približ avanje EU

Crna Gora će, prema riječima premijera Igora Lukšića učiniti sve što može da zasluži početak pregovora o pristupanju sa EU. Na osnovu preporuka Evropske komisije, vlada u Podgorici usvojila je i akcioni plan za sprovođenje neophodnih reformi. Brisel je posebno ukazao na izazove u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatim na slobodu medija, izborni zakon u Crnoj Gori, kao i na situaciju sa raseljenim osobama. Lukšić kaže da je Crnoj Gori više od samog datuma za početak pregovora bitno da kvaliteno ispuni sve zacrtane uslove.

„Sljedećih četiri do pet mjeseci dovoljni su da Vlada pokaže odgovornost, posvećenost i volju da se posveti svakom od sedam zahtjeva. Na tome već radimo, a misije EK će to i dokazati. Očigledno je da ne možemo da riješimo sve probleme za to vrijeme. Biće potrebne godine da se riješi pitanje raseljenih lica, isto kao što ni jedna zemlja ne može da kaže da je potpuno iskorijenila korupciju i organizovani kriminal. Ali, mislim da, u narednim mjesecima možemo da dokažemo odgovornost, predanost i volju u tretiranju svih naznačenih oblasti.“

Evropska komisija bi u oktobru trebalo da izađe sa izvještajem o napretku zemalja u procesu evrointegracija, što bi Crnoj Gori moglo da donese i vremensku odrednicu početka pregovora sa EU.

Symbolbild EU und Slowenien, Kroatien, Bosnien-Herzegowina, Serbien Montenegro, Mazedonien, Kosovo Flash-Galerie

Podrška, a ne sankcije za formiranje vlade u BiH

I dok u ovom trenutku sljedeći korak za Crnu Goru predstavlja početak pristupnih pregovora, za Srbiju status zemlje kandidata, a za Hrvatsku potpisivanje pristupnog ugovora sa EU, BiH, da bi načinila svoj korak na evropskom putu, mora prvo da formira institucije vlasti. Brisel je, od izbora u oktobru, u više navrata pozivao na što hitnije formiranje vlade, što je preduslov za pokretanje reformi i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH. Ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić za Dojče vele kaže:

„Mislim da uprkos svim problemima sa kojima se EU trenutno bavi - od političkih do ekonomskih i onih koji se tiču funkcionisanja Unije poslije usvajanja Lisabonskog ugovora, postoji pozitivno raspoloženje za podršku BiH, ali prvenstveno kada formira organe vlasti i sama učini početne korake.“

Članice EU bi u tokom ovog mjeseca trebalo da se saglase oko mjera za pojačano evropsko prisustvo u BiH i ubrzanje evrointegracija zemlje. Iako su se mogle čuti najave o mogućim sankcijama koje bi EU mogla da nametne onim političarima u BiH koji namjerno blokiraju napredak zemlje, u pitanju nisu sankcije koje se odnose na ubrzanje formiranja vlade u BiH, izjavio je za Dojče vele, šef švedske diplomatije Karl Bilt.

„Ne vidim mogućnost uvođenja sankcija u ovom polju. Dovoljne sankcije su već to što BiH zaostaje za drugim državama, to smo vidjeli kada su u pitanju bile vize, a sve zbog nemogućnosti političara da se odluče. Kada je pak u pitanju kršenje Dejtonskog sporazuma, to je posebna priča.“

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Svetozar Savić