1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Bosni i Hercegovini potrebna podrška

"Bosna i Herecgovina je prošla takav put i postigla takve rezultate da jednostvano nema drugog rješenja do priključenja Evropskoj uniji. Što se prije to dogodi, bolje je za Bosnu i Herecgovinu, ali je dobro i za Evropu."

default

Amasador BiH u Berlinu, Tomilsav Limov

Dojče vele: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Herecgovine sa EU, SR Njemačka ratifikovala je u roku od četiri mjeseca. Bila je to najbrža ratifikacija u poređenju sa ostalim zemljama regiona. Šta nam je Njemačka na ovaj način željela da poručiti?

Ambasador Limov: “Ovo što smo dobili od Njemačke, jednu prijateljsku poruku, treba shvatiti i kao obvezu, da intenziviramo aktivnosti, prije svega na trrenutno aktuelnim rokovima. Aktivnosti se prije svega odnose na ispunjavanje zadataka iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, koje treba uraditi do sredine sedmog mjeseca. Na diplomaciji onda treba da bude priprema terena za dalje korake. Bosna i Herecgovina je toliko toga dobrog uradila i sada, pred ovim reformskim procesom ne bi trebalo dozvoliti duže zadržavanje. Nama je vrlo važno kojom ćemo dinamikom ići prema punopravnom članstvu u Evrospkoj uniji, ali isto tako i članstvu u NATO savezu, jer su to dva strateška cilja i interesa vanjske politike Bosne i Hercegovine.”

Koji je naredni korak Bosne i Hercegovine?

”Nijemci su nam naklonjeni. Oni su svjesni da je Bosni i Hercegovini baš u ovom trenutku bila potrebna ta podrška. Mi smo to koristili kao alibi ubrzavanja samog procesa u Saveznoj Republici Njemačkoj, jer smo znali da cijeli niz zemalja gleda šta će uraditi jedna Njemačka. Ono što jeste problem, je realizacija preuzetih obveza iz Mape puta, a povodom naše ambicije da dobijemo liberalizirani vizni režim. Ja moram reći da je Bosna i Hercegovina od 175 uvjeta zastala kod otprilike 27, od kojih je ključni uvjet izdavanje biometrijskih putnih isprava. Intenzivirane su pripreme da i taj proces otpočne možda već u sedmom mjesecu, tako da se nadam da ćemo vrlo brzo biti u situaciju da kažemo kako zaslužujemo dalju liberalizaciju viznog režima prema građanima BiH, posebeno imajući na umu činjenicu da naši zapadni susjedi to već imaju, da se prema našim istočnim susjedima javno iznosi obećanje od strane institucija Evropske unije. Bilo bi nepravedno, a i sami bi sebi pokazali da nismo vjerodsotojni u realizaciji preuzetih obveza, ukoliko ne bi stvorili pretpostavke da do kraja godine očekujemo liberalizaciju viznog režima. Ja kao građanin i kao ambasador BiH mogu reći i to da ćemo sve uraditi ono što može diplomacija, ali je na institucijama sustava u Bosni i Herecgovini, posebice onom tehničkom smislu, da se izvrše odgovarajuće pripreme.”

Kada će preostale zemlje ratifikovati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?

”Ja vjerujem da će u razumnom roku sve zemlje izvršiti ratifikaciju našeg Sporazuma, a na nama je, na Bosni i Herecgovini, na njenim institucijama je, da aktiviraju proces, ubrazaju ispunjavanje uvjeta, i kada mi ispunimo uvjete onda će proces ratifikacije biti formalni čin. Bosna i Herecgovina je prošla takav put i postigla takve rezultate da jednostvano nema drugog rješenja do našeg priključenja Evropskoj uniji. Što se prije to dogodi, bolje je za Bosnu i Herecgovinu, ali dobro je i za Evropu, jer ona ne može biti globalni subjekt, ”globalni igrač”, da se sportski izrazim, u 21. stoljeću bez uključivanja svih zemalja Jugoistočne Evrope.”

Da li će Bosna i Hercegovina ostati ”crna rupa” na Balkanu?

”Ona neće ostati crna rupa, u to sam uvjeren! Ovdje se radi o političkoj ocjeni dužnosnika Evropske unije, a ne samo o tehničkim uvjetima ispunjavanja. Da su iste kriterije primjenili na Bugarsku i Rumuniju, mi ne bi sigurno bili zadnji, a one su već u Evropskoj uniji. S druge strane, nama je vrlo važno da to bude motivirajući element, da svako, onoliko koliko može, ispuni svoju zadaću. Ja sam siguran da je Bosna i Herecgovina spremna pokazati sebi i drugima da joj je mjesto u članstvu Evropske unije, jer mi zapravo i nemamo alternativu. Taj cilj je homogenizirajući faktor nama, ali i cijeloj regiji. Takve jednostrane odluke po kojima bi Bosna i Herecgovina ”ostala” su diskriminatorske, prije svega u pogledu onih koji nemaju rezervnu domovinu, a to je najveći broj građana Bosne i Herecgovine koji ima samo bosansko-herecegovačku putovnicu. Evropa je svjesna te činjenice i ja prosto ne vjerujem da će dozvoliti takav jedan diskriminatorski odnos prema jednoj grupi građana, da ne kažem prema većini pripadnika jednog naroda u Bosni i Herecgovini . To bi bilo skandalozno, a kao građanin BiH ne mogu to prihvatiti, a kao ambasador posebno.”

Da li je biometrijski pasoš jedina prepreka?

”Kako sada stvari izgledaju, on je najvažnija prepreka. Mi smo tu dosta odradili, mi smo odredili ”Bundesdruckerei”, firmu koja će raditi te pasoše. Pripremamo ljude da prikupljaju te biometrijske podatke, pravimo prioritete u našoj konzularno-diplomatskoj mreži. Evropska unija treba imati na umu da svaka reforma ima svoju cijenu, i ona treba biti spremna da dijelom i finansira ovaj zajednički projekat.”

Da li je realno očekivati da će Bosna i Herecgovina do kraja godine ispuniti preostale obaveze?

”Očekujem da nećemo biti u situaciji da gledamo u leđa ni Srbiji ni Crnoj Gori. Ja mislim da je to realno. Vi znate da smo mi neke revolucionarne korake poduzeli. Mi smo uradili reformu obrane u relativno kratkom vremenu, gotovo istovremeno reformu obavještajnih službi, uveli smo PDV što je revolucionaran čin u segmentu poreske politike, izradili carinsku službu BiH, izradili državnu graničnu službu, SIPA kao policijska organizacija funkcionira na teritoriji cijele BiH, ispunjava međunarodne obveze, itd. Dakle, BiH je ispunjavanjem ovih, rekao bih težih obveza, stvorila pretpostavke da ipak moramo sa optimizmom na to gledati. Ja mislim da nije realno da pred svakim problemom koji nastane zaključujemo da je Bosna i Hercegovina ”crna rupa”. Mi smo složena zemlja, opterećena sa onim što se događalo posljednjih 20 godina. Kada to govore oni, koji nisu skloni Bosni i Herecgovini, onda moram reći da to nije ni pošteno. Ja sam siguran da će Bosna i Herecgovina ove godine postati i član Vijeća sigurnosti, što o tome govori da mi nismo samo konzument, nego da smo spremni pomagati i drugima. I kroz naš angažman u međunarodnim misijama posljednjih četiri do pet godina, mi smo pokazali da je vrijeme kada smo iščekivali da nam drugi pomognu iza nas. Naravno, nama će trebati lobistička, pa i materijalna, vrlo konkretna pomoć.”

Da li Bosna i Herecgovina ima uopšte razvijenu lobističku mrežu u inostranstvu i koliko je ona značajna?

”Ja bih rekao da mi nemamo onakvu lobističku mrežu kakvu zaslužuje Bosna i Hercegovina, jer ona ima milion i 357 tisuća svojih ljudi, od kojih su neki vrlo istaknuti članovi društvenih i državnih zajednica njihovih drugih domovina. Diljem Europe imamo vrlo uglednih ljudi i moram reći da činimo pokušaje da ovdje u Njemačkoj kompletiramo tu mrežu. Od januara smo krenuli u animiranje naših ljudi, naših sportaša, naših univerzitetskih profesora, imamo ovdje čak i akademika. I sam sam član tih pregovora, i ja vjerujem da će u dogledno vrijeme biti ojačana ta mreža. Ona je više posljedica individualnog htjenja, pojedinaca koji osjećaju obvezu patriotsku, građansku prema svojoj domovini da učine nešto za nju, da se njen imidž mijenja na bolje i da konkretnim pokazateljima, pa i materijalne prirode, pomažu konkretne projekte u Bosni i Herecgovini. Manje je to posljedica jednog sistemskog rada, sve zavisi od toga koliko ćemo u ovim ključnim zemljama, a ovdje imamo 158.000 ljudi ili u Austriji gdje imamo 130.000 ljudi, koliko ćemo tu postići početne rezultate koji bi nas ohrabrili. U svakom slučaju, u tom planu nikada niste učinili dovoljno, uvijek postoji mogućnost da učinite nešto više i bolje. I u Njemačkoj imamo ljudi, koji su Njemci, a koji u srcu nose Bosnu i Hercegovinu iz raznih razloga.”

Vaša poruka javnosti?

”Ima puno razloga da se sa pesimizmom gleda na našu dinamiku, ali nema ni jedan razloga da nas se otpisuje kao zemlju koja je odustala od svojih strateških ciljeva, jer to jednostavno nije istina. Naši ciljevi ostaju, samo se radi o tome šta, ko i kada treba odraditi, a da bi ispunili ono što se od nas očekuje. Bosna i Hercegovina nema vremena za čekanja, ona u ovoj godini treba napraviti odlučne korake.”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Svetozar Savić