1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bosna-veća kriza od Kosova?

Balkanski konflikti postali su tačka kristalizacije novog sukoba Zapada i Istoka, piše "Tageszeitung" iz Berlina. "Süddeutsche Zeitung" iz Münchena tvrdi da je na Balkanu nakon etničkog, uslijedilo retoričko čišćenje.

default

Evropska Unija ponovo pokazala da u Bosni i Hercegovini nije u stanju djelovati preventivno.

List «Tageszeitung» iz Berlina upozorava na zaoštravanje situacije na Balkanu:

«Još niko neće da pogleda u oči istini o tome šta se dešava na Balkanu. Bosni prijete opasne konfrontacije, koje su do sada bile prikrivane više aljkavim nego uspješnim diplomatskim aktivnostima. Prepoznati realno stanje na terenu i djelovati preventivno nešto je što nije funkcioniralo u Evropskoj uniji ni početkom 90-tih godina, pred izbijanje posljednjeg rata na Balkanu. Sada sve ukazuje na činjenicu da bi se mračna iskustva iz tog vremena mogla ponoviti. Balkanski konflikti postali su tačka kristalizacije novog sukoba između Zapada i Istoka. A Bosna bi, kako je jednom rekao Christian Schwarz Schilling, mogla postati veća kriza od Kosova»

piše «Tageszeitung» iz Berlina. »Süddeutsche Zeitung» iz Münchena, u članku pod nazivom «Retorička čistka», govori o jezičkom sporu na Balkanu:

«Hrvatska s pouzdanjem gleda na budućnost. Inflacija niska, od turizma se zaradilo 7 milijardi eura a građani stoje u redu za kupovinu akcija Telecoma. Jedini povod za zabrinutost je potreba za radnom snagom sa Istoka. Vlada, kako je nedavno izjavio jedan hrvatski političar, mora posegnuti za radnicima iz pravoslavne Ukrajine. Jer oni iz susjedne Srbije ne dolaze u obzir. Iako dobro poznaju Hrvatsku i govore isti jezik. Ali u Hrvatskoj taj jezik zovu hrvatski, u Srbiji srpski, u Crnoj Gori crnogorski a u Bosni i Hercegovini bosanski. Prevodice oni ne trebaju, čak ni kada se u obzir uzme činjenica da je Hrvatska, nakon proglašenja nezavisnosti, da bi podvukla razlike, ponovo unijela u rječnik arhaične riječi. Prevodilački uredi u Zagrebu nude usluge ne samo za engleski, njemački ili francuski već i za srpski. Gotovo je proglašeno vanredno stanje kada su jedne istarske novine objavile intervju sa Lepom Brenom na srpskom,"

piše nadregionalni dnevnik »Süddeutsche Zeitung» i nastavlja:

«Ali, jezičko povlačenje granice nije samo srpsko-hrvatski fenomen. Bosanski muslimani, od završetka rata, počeli su primjenjivati riječi i izraze, koji potiču iz 500-duge vladavine Osmanlija. Umjesto dobar dan, izgovara se transformirana arapska riječ 'Selamenaleyküm’, što u prevodu znači 'Bog s tobom’. Lingvisti to nazivaju islamizacijom jezika. U Crnoj Gori došlo je pak do folklorizacije. Stari, zaboravljeni izrazi, koji su se mogli čuti samo po udaljenim selima, uselili su se u crnogorske debate i medije. Novi Ustav čak taj isti jezik naziva jezik crnogorskim. U Srbiji je proglašen rat latinici. Tako su dijalekti slavenskih naroda na Balkanu postali simboli državne suverenosti. Nakon etničkog uslijedilo je jezičko čišćenje. Ali kada Srbina, Hrvata i Bošnjaka iz istog bosanskog grada pitate, kojim jezikom govore, svi oni odgovaraju 'Našim!'«

zaključuje »Süddeutsche Zeitung» iz Münchena.

Jasmina Rose