1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Bosna u srcu"

Njemačke dnevne novine se ovog četvrtka bave filmom Angeline Jolie „U zemlji krvi i meda“ čije prikazivanje počinje u njemačkim kinima, kao i žrtvama neonacističkog terora kojim državni vrh u Berlinu odaje počast.

U njemačkim kinima u četvrtak (23.2.2012) počinje prikazivanje filma Angeline Jolie „U zemlji krvi i meda“. Tim povodom je list „Die Welt“ objavio esej istaknutog francuskog filozofa i pisca Bernarda-Henrija Levya pod naslovom „Bosna u srcu“.

Bernard-Henri Levy pored ostalog piše da poznaje mjesta koja Angelina Jolie prikazuje u svom prvijencu. „Vidio sam u stvarnom životu muškarce i žene koji liče na Danijela i Ajlu, Romea i Juliju, ljubavne priče smještene u pozadinu koncentracijskih logora i užasa. A silovanja kao oružje rata, ponižavanje ljudi kroz izmučena tijela njihovih žena, to etničko čišćenje, ja sam koristio ne kao dekor već kao temu filma koji sam snimao u Bosni. Riječ je o dokumentarcu iz 1994. godine. Ostvarenje je bazirano na ovim tragedijama, ono je njihova rekonstrukcija skoro 20 godina poslije u mađarskim filmskim studijima, scenario, scene i sam naziv filma su nevjerovatno istiniti i vjerodostojno oslikavaju mračno nasilje koje ja, nažalost, mogu potvrditi", piše Levy.

Bosna u srcu - Angelina Jolie za vrijeme jedne od posjeta BiH (April 2010)

Bosna u srcu - Angelina Jolie za vrijeme jedne od posjeta BiH (April 2010)

"Kad je 'U zemlji krvi i meda' prikazan u Sarajevu, publika ga je ispratila sa suzama i odobravanjem. Normalno. Zamislite samo silovanu ženu koja je šutjela proteklih 20 godina, djecu silovanih, sada odrasle osobe, koji svoje rođenje nose kao sramotan teret. Zamislite takvo bosansko društvo koje posmatra svoju najveću bolnu tajnu. I odjednom se javlja ta velika glumica i dama, koja je iskoristila svoj prestiž kako bi one mogle podići svoje oborene glave. Svjedočio sam u sličnoj situaciji prije 40 godina u Bangladešu kada je predsjednik Mujibur Rahman, musliman, hrabro odlučio proglasiti nekoliko desetina hiljada silovanih žena heroima nacije. Riječ je o ženama koje su silovali pripadnici pakistanske vojske i koje su bile odbačene od društva, a često i od vlastite porodice. To je otprilike i gesta koju sada čini Angelina Jolie. I to je ono što čini veličinu njenog filma", piše pored ostalog Bernard-Henri Levy.

„Kao u Srebrenici“

Internet izdanje magazina „Spiegel“ piše o aktuelnim dešavanjima u Siriji, tačnije gradu Homsu, u kojem su poginula i dva zapadna novinara. Tekst je naslovljen „Kao u Srebrenici“.

„'Ono što se ovdje dešava je genocid' kaže Omar Šakir jedan od glasnogovornika ustanika u četvrti Bab Amr. On je ove riječi u telefonskom razgovoru morao ponavljati nekoliko puta jer su eksplozije bile jače od njegovog glasa. 'Assad želi da Bab Amr nestane sa geografske karte. Misli da će narod prestati. Ovdje je kao u Srebrenici u Bosni. Ovdje nam nije potrebna nikakva istražna komisija međunarodne zajednice. Potrebni su nam bombarderi. Molim Vas, pomozite nam inače ćemo svi poginuti', kaže Omar Šakir", prenosi magazin „Spiegel“.

Počast žrtvama neonacističkog terora

Neke od žrtava neonacističkog terora

Neke od žrtava neonacističkog terora

Na komemorativnoj sjednici najvišeg državnog vrha u četvrtak u Berlinu odata je počast žrtvama neonacističkog terora "trojke iz Zwickaua" čiji su pripadnici od 2000. do 2007. godine ubili devetoro stranaca i jednu policajku.

“Braunschweigen Zeitung” o komemoraciji žrtvama neonacista pored ostalog piše:

“Ako bude koristila kao umirujuće sredstvo i kao veo šutnje nad onim što se desilo, komemoracija u Berlinu i cijeloj Njemačkoj će biti samo simbolični čin. Komemoracija mora pobuditi pažnju i istaći da se u našim glavama nalazi tolerantno društvo koje je otvoreno prema svijetu. Njeni temelji su spremnost na suočavanje sa samima sobom i promjenama, ukoliko bude potrebno. To važi za domicilno stanovništvo i useljenike. Izopćavanje drugih stvara opasne frontove”, smatra komentator lista “Braunschweigen Zeitung”.

„Augsburger Allgemeine“ piše da počast žrtvama može biti tek prvi korak. „On je važan jer u svijet šalje poruku da Njemačka ne bagatelizuje i ne sliježe ramenima pred mržnjom prema strancima. Međutim, nakon komemoracije se svaki pojedinac treba upitati šta on lično može doprinijeti da mržnja prema strancima i ekstremizam nemaju mjesta u ovoj zemlji. Opasnost od desnog ekstremizma treba shvatiti ozbiljno“, piše „Augsburger Allgemeine“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić