1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Bosna, moja gorka bilansa"

« Bosna moja gorka bilansa»- naziv je članka koji u listu "Tagesspiegel" potpisuje bivši Visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz- Schilling.

default

Bivši šef OHR-a u BiH, Christian Schwarz-Schilling svodi bilansu svog rada

« Krajem godine 2006. nije više bilo moguće lijepo govoriti o stanju u BiH, a prešutjeti realnost zapadnobalkanskog regiona. Iako su medjunarodna politika i mediji bili okupirani temom Kosova, medjunarodna zajednica je sama sebe dovela u tjesnac u BiH. Sredinom 2007. godine trebao se dogoditi mirni prelazak iz tzv. "Daytonske ere" u "Evropsku eru" BiH. Ured Visokog predstavnika (OHR) trebao je zamijeniti manje snažan po ovlastima ured EU. Ali, od svega toga ništa. Šta se dogodilo?

Izostale su najvažnije političke reforme. U izbornoj 2006. godini došlo je do ideološko- retoričkih ekscesa izmedju političara u dva entiteta. Premijer RS-a Dodik spekulirao je o mogućem otcjepljenju entiteta. Bošnjak Sijaldžić o neophodnom ukidanju RS-a i njene policije.

Dvojica suprotstavljenih političara izlaze kao pobjednici na izborima. Politički sukob ide dalje, i nije nikakvo čudo da stagnira i plan reformi. Ipak, koliko god je za žaljenje odugovlačenje na putu BiH ka Evropi, u tome se može naći i nešto dobro. Svi učesnici su se sa visina svojih političkih iluzija morali spustiti na zemlju.

Bosanci trebaju shvatiti da se nalaze daleko od funkcionalne pravne države. Put od medjuanrodnog protektorata do vlastite odgovornosti je mnogo teži nego što su pretpostavljali. Za put ka Evropi, usjemerenost ka budućnosti i izmirenje nakon najstrašnijeg geniocida u Evropi poslije II Svjetskog rata, potrebno je uložiti drugačije napore nego što su to bili u stanju do sada.

Ali, i medjunarodna zajednica bi morala apsolvirati proces učenja. Za prevladavanje posljedica genocida potrebno je mnogo duže vremena od nekoliko godina. Funkcioniranje demokratskih institucija ne može se samo odredjivati sa vrha, nego su potrebna sredstva civilnog društva, vremenski planovi prilagodjeni stvarnom stanju zemlje, a ne željama političara i profesionalnih diplomata.

Kako bi trebalo ići dalje? Godinu dana neće biti dovoljno da se ispune preduvjeti. Jedna druga, bolja mogućnost bi bila, da Evropa nakon zatvaranja OHR-a, preuzem uu visokoj mjeri odgovornost , uključujući i neophodna prava intervencije i garanciju sigurnosti za ljude u zemlji. Ali, ko može, sudeći po istorijskom iskustvu u to vjerovati, kada i samo njemačko predsjedništvo EU, uz najbolju volju i visoke vojne i civilne pozicije Nijemaca na Kosovu i Bosni, nije moglo ništa započeti i završeno je neiskorišteno? Tako će sigurno još nekoliko godina morati ostati Ured OHR-a , zaključuje Christian Schwarz- Schilling.