1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bosna kao Gernika

u Parizu povodom sedamdeset godina nastanka monumentalne slike "Gernika", koja je inspirisana fašističkim bomabradovanjem tog grada 1937. , postavljene su i fotografije Žila Peresa, snimljene u ratu u Bosni 1993.

default

Slike iz rata u BiH na izložbi u Parizu

Poslije otvaranja Svjetske izložbe u Parizu u ljeto 1937., kojom je dominirala slika "Gernika" (Guernica) Pabla Pikasa (Picasso), tadašnji njemački ambasador Oto Abec (Otto Abetz) se upoznao sa umjetnikom. "Vi ste ovo uradili?" upitao je kurtoazno. "Ne, vi!", uzvratio je Pikaso.

Sedamdeset godina kasnije u muzeju "Picasso" u Parizu otvorena je izložba o najpoznatijem slikarskom ostvarenju XX stoljeća. Slika je dobila ime po baskijskom gradiću Gernika u Španiji, koji su 26. aprila 37. avioni hitlerovske Njemačke sravnili sa zemljom, ubivši hiljade građana, djece, žena i staraca. Sliku je od genijalnog Pikasa naručila španska republikanska vlada za svoj paviljon na svjetskoj izložbi u Parizu. Veliki umjetnik je počeo sliku kao konkretnu evokaciju zločina nad Gernikom, ali ju je na kraju ostvario kao simbol stradanja nedužnih za sva vremena.

Pariški muzej odaje počast velikoj slici, izlažući isječke iz štampe i fotografije koje je o tragediji Gernike prikupio sâm Pikaso prije ili za vrijeme stvaranje istoimene slike, kao i genezu njenog nastanka, koju je fotografskim aparatom iz dana u dan bilježila njegova saputnica Dora Mar. Komplementarni dio izložbe su fotografije poznatog francuskog reportera Žila Peresa (Gillesa Peress) o savremenim gubilištima i ratovima protiv civila u Bosni i Hercegovini i Ruandi.

Fotografije je snimio između marta i septembra 93. u Sarajevu, Mostaru, područjima Tuzle i centralne Bosne. Uz njih piše samo "Oproštaj od Bosne" i ništa više. Peres ne dodaje komentare, čak ne pominje ni mjesta ni datume snimaka. Smatra da su oni sami po sebi dovoljni. Prizori koje je zabilježio su stravični i nameću osjećanje kako pred tragedijom koju je Bosna doživjela nema ni jedne meke ni utješne riječi: dječak bez ruku, refleks stradanja na licima bez nade, pustoš ruševina u kojima ništa ne evocira život.

Veza između genijalne Pikasove slike i ovih fotografija je istovjetna suočenost sa istorijskim trenucima u kojima su zlo i surovost dominirali. Toga je svjestan Peres: suštinu "Gernike" otkriva ponovo u ratnoj stvarnosti Bosne i pravi dokumentarni pandan neprolaznoj slici.

Pikaso je slikao "Gerniku" imajući na umu namjerno masakriranje civila po naređenju Hitlera, saveznika generala Franca u španskom građanskom ratu. Kustosi Pikasovog muzeja povjeravaju fotografu Peresu da na izložbi predstavi analogna terorisanja civila u novije vrijeme, i on pokazuje da je Bosna bila mjesto najvećih ratnih zločina protiv civila počinjenih u drugoj polovini XX stoljeća u Evropi. Slika "Gernika", nastala kao osuda "zločina protiv čovječnosti" prije 70 godina, izražava istu dramu Bosne više od pola stoljeća kasnije, i time potvrđuje svoju univerzalnost.

Poslije pariške izložbe, koja je otvorena do početka sljedeće godine, eksponati će biti smješteni u arhiv Pikasovog muzeja. Tako će se Bosna, kao pandan najvećih zločina i stradanja civila u XX stoljeću, pridružiti nezaboravu "Guernice".

Dževad Sabljaković