"Bosna je srž rješenja problema na Balkanu!"

Ahenska mirovna nagrada (Aachener Friedenspreis) se dodjeljuje na Antiratni dan, 1. septembra. Ona promovira ideju dijaloga i razumijevanja među narodima i ljudima te potiče na izgradnju međusobnog povjerenja.

"Ja sam jednostavno čovjek kome je stalo do mira i suživota svih ljudi na čitavom svijetu, a posebno u mom sopstvenom okruženju." Ovim riječima mirovni aktivista Zdravko Marjanović opisuje samog sebe. Istovremeno on time opisuje i suštinu svog antiratnog angažmana. Od samog početka procesa razbijanja nekadašnje Jugoslavije i prvih nagovještaja zla koje se sprema, ovaj, kako o sebi sam kaže "bosanski Vojvođanin i vojvođanski Bosanac", tim se nastojanjima aktivno suprotstavljao. Rođen 1941. godine u selu Krnja Jela kraj Bosanskog Petrovca kao dijete je tokom kolonizacije nakon rata došao u Bačku Palanku u Vojvodini.

Tu je 1988. godine bio svjedok tzv. "jogurt-revolucije" koja je označila početak raspada Jugoslavije, a nešto kasnije pod njegovim prozorom su prolazili tenkovi JNA na putu prema hrvatskim i bosanskim ratištima: "Ja sam hodao po terasi stana i nisam mogao mirno gledati sve to što se događa, morao sam progovoriti. Sa grupom ljudi, bilo nas je devet-deset, krenuli smo javno da se suprotstavljamo ratu. Normalno da smo imali i problema zbog toga, ali uvijek se mora računati na probleme."

Zastrašujuća ravnodušnost ljudi

1994.godine je osnovao "Društvo za toleranciju" u vrijeme kada su i u Vojvodini Šešeljevi radikali i četnici premlaćivali neistomišljenike, a godinu dana kasnije i list "Tolerancija". Ono što ga je međutim najviše pogodilo za vrijeme rata nisu bili neprijateljstvo i napadi nacionalista i šovinista, već ravnodušnost tzv. "šutljive većine" oko njega: "Preko 80 posto ljudi koji su vidjeli šta mi radimo su bili totalno nezainteresovani. Strah me je da je i danas tako, totalna apatija. Vrlo malo ljudi se angažuje na uspostavi mira, i to je ono što me vrlo zabrinjava."

Upravo zbog toga je nakon višegodišnjeg angažmana na različitim mirovnim i povratničkim projektima danas Marjenovićev rad koncentriran na mlade: zajedno sa suradnicima on mlade pokušava navesti da razmišljaju o sutrašnjem životu, da se angažiraju kako im se ne bi ponovilo ono što je snašlo starije generacije.

"Bosna mora ostati jedinstvena država"

"Društvo za toleranciju" organizira međunarodne susrete mladih jednako kao i razmjenu mladih između Srbije i Njemačke. "Ta djeca ne osećaju mržnju. Ta djeca su jednostavno sretna da vide neke nove ljude i kada pravimo evaluaciju uvijek im je želja da upoznaju nove ljude i nešto novo", ističe Marjanović.

On zna da je jedan od zaloga budućnosti sučeljavanje s prošlošću i njeno prevladavanje. Zbog toga je zajedno s mirovnim grupama iz Hrvatske i BiH osnovao i regionalnu mrežu "Forum most prijateljstva" koja se zalaže za prevazilaženje prošlosti, uspostavu mira i procesuiranje ratnih zločinaca. Srž političkog rješenje stanja na Zapadnom Balkanu je po njegovom mišljenju međutim u Bosni i Hercegovini: "Ako Bosna i Hercegovina opstane kao država, ja mislim da je onda budućnost Balkana. Ako se to ne dogodi ne znam šta će nam se sve događati na Balkanu, mislim da su sve opcije moguće, i toga me je strah."

Autor: Zoran Arbutina

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić