1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Bosna je čudo"

Neum – gradić na Jadranu kojem nakon ulaska Hrvatske u EU više nije do smijeha. Do prije kratkog vremena i nije toliko bilo bitno što Neum, koji se nalazi između Splita i Dubrovnika, pripada Bosni i Hercegovini. A sada?

List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je objavio opširan tekst Michala Martensa o Neumu koji počinje svojim pustolovinama na putu do Čapljine. Martens piše da mu je poznanik iz BiH koji dugo živi u Dizeldorfu rekao da iz Sarajeva za Neum može vozom Talgo. Nakon što su ovi navodi potvrđeni i na internet stranici Željeznica Federacije BiH, Martens se zaputio u Neum. Naravno prvo do Čapljine, vozom, a dalje autobusom ili taksijem. A umjesto Talga su ga dočekali stari vagoni, donacija švedske vlade. „Bosna je država koja uprkos politici i funkcionerima i dalje postoji. Drugim riječima: Bosna je čudo“, piše Martens i put do Neuma nastavlja taksijem iz Čapljine.

Ulazak Hrvatske u EU će osjetiti ugostitelji u Neumu

Ulazak Hrvatske u EU će osjetiti ugostitelji u Neumu

„Na putu kroz brda, da mu ne bude dosatno, taksista me pita: ´Šta stranac želi u jednom i od Boga zaboravljenom gnijezdu kakvo je Neum´? On mi istovremeno i daje odgovor: ´Bosna je država brda i dolina okružena drugim državama. Međutim, ko malo bolje pogleda na karti, vidjeće da na jugu ima mali izlaz na more. Na sjeveru je Hrvatska. Na jugu također. Bosna na Jadran izlazi sa samo nekoliko kilometara´. „Ne morate poznavati bosansku istoriju da bi vam bilo jasno da za takvu granicu nije kriva topografija nego politika“, piše Martens i za njemačku publiku objašnjava istorijat Neuma.

„Ulaskom Hrvatske u EU bi Neum mogao postati tema o kojoj bi se dugo mogao voditi spor. Od 1. jula je BiH vanjska granica EU. Onaj ko odlazi u Dubrovnik ili se iz njega vraća, mora radi nekoliko kilometara napustiti evropski prostor. U Hrvatskoj godinama postoji ideja o izgradnji Pelješkog mosta. Međutim, projekat vrijedan više milijardi eura, prelazi hrvatske mogućnosti. Kada ljudi u Neumu kažu ´mi´ oni ne misle na Bosnu i Hercegovinu, koju i ne vole posebno, nego prvo na Dalmaciju, a onda na Hrvatsku. Skoro svi Hrvati u BiH imaju hrvatske pasoše. EU 1. jula u svoje člasntvo nije samo primila Hrvate, nego i bh. Hrvate“.

Bolje u Dubrovnik nego u Mostar

Bolje u Dubrovnik nego u Mostar

Martens dalje u tekstu navodi da se žene iz Neuma radije porađaju u Dubrovniku nego u Mostaru. „Roditelji djeci kažu da je bolje da u pasošu piše da je mjesto rođenja Dubrovnik, a ne Mostar. Mostar zvuči muslimanski, balkanski. Dubrovnik je Evropa. Osim toga je put prema Mostaru lošiji u odnosu na onaj koji vodi do Dubrovnika. Direktor jednog hotela u Neumu priča da ruski i ukrajinski turisti koji žele ljetovati u Mostaru i koji su putovali preko aerodroma u Splitu i Dubrovniku od sada trebaju tranzitnu vizu. On navodi da postoji dogovor o letovima preko aerodroma u Mostaru, ali kada su predstavnici turističkih agencija vidjeli u kakvom je stanju put između Mostara i Neuma, odmah su se okrenuli“.

„Bosna je zemlja koja kupuje vozove koji ne voze. Bosna je u određenoj mjeri suprotnost od voza Talgo. Svi ga žele, a on nije tu. Bosnu skoro niko ne želi, ali ona je tu. Bosna je država koja ipak postoji. Sada i kao susjed EU“, piše Michael Martens u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Makedonija nestaje iz pogleda EU

Put do EU je ipak dugačak

Put do EU je ipak dugačak

Grčki veto na ime države i nedostatka reformi u zemlji blokiraju zemlju. Ovo pored ostalog piše u listu „Neue Zürcher Zeitung“ koji navodi da je Makedonija skoro u potpunosti nestala sa radara evropskog proširenja.

„Makedonija je 2005. godine bila skoro u istoj ravni sa sadašnjom članicom EU – Hrvatskom. Srbiju je iza sebe daleko ostavila. Beograd tada sa EU nije bio potpisao ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Beograd će najverovatnije u januaru početi pristupne pregovore, a Makedonija uopšte nije na dnevnom redu. Ko je kriv? Za makedonskog premijera Nikolu Gruevskog je odgovor jasan. Krivac je Grčka koja koči napredak Makedonije zbog njenog imena. Kritika makedonskog premijera je legitimna, ali ne i potpuna. Za unutrašnjo-političku stagnaciju nisu odgovorni niti Brisel niti Atina, nego njegova vlada. Negativan razvoj u glavnim gradovima zemalja članica EU se posmatra i smanjuje i onako slabu volju da se proces pristupa EU deblokira preko Grčke“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić