1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bosna i Hercegovina je "disfunkcionalna" država

Štampa na njemačkom jeziku piše o 'ritualu' bh. političara u pokušaju promjene ustava i teškoj finansijskoj situaciji u toj zemlji. Štampa piše i o govoru njemačkog predsjednika Gauka na konferenciji u Minhenu.

Ekonomska kriza zaoštrava političku krizu u Bosni i Hercegovini, piše bečki Standard i nastavlja: „To je jedan isprazan ritual na koji smo navikli: svakih nekoliko nedjelja sedam šefova političkih partija iz BiH sastaju se negdje u Evropi i sa predsjedavajućim Štefanom Fileom, komesarom EU za proširenje danima i noćima pokušavaju doći do kompromisa u vezi sa izmjenom ustava. No, i prije početka se zna da niko zapravo ozbiljno i ne želi da dođe do rješenja. Jer, kompromisom se u BiH ništa ne dobija. Upravo suprotno: sistem je tako napravljen a svi političari brane svoje pozicije jer u protivnom će izgubiti. File, koji i nakon novih evropskih izbora očigledno ponovo želi da bude izabran za komesara za proširenje, pokušava svaki put da nađe riječi ohrabrenja. A narod u Bosni i Hercegovini samo odmahuje glavom u pogledu ovog političkog glumatanja. Bosanci i Hercegovci su u međuvremenu toliko navikli na ovo stanje tavorenja, ekonomsku krizu i duboko siromaštvo – što sve vodi još većem slabljenju samopouzdanja i apatiji.

Gymnasium in Mostar Bosnien und Herzegowina

Mostarska gimnazija je primjer - dvije škole pod jednim krovom

Skoro svi žele da odu iz zemlje

Za tu zemlju niko nema rješenje u kojoj su na djelu stalne krize vlade na različitim nivoima i permanenta sporenja političkih elita iz Banjaluke, Sarajeva i Mostara. Reforme se godinama ne sprovode. Prema jednoj anketi 83 odsto građana BiH, zemlju vide kao ‚disfunkcionalnu‘. Za barem neku nadu se pobrinula susjedna Srbija, koja, od kako je vicepremijer Aleksandar Vučić uzeo uzde u svoje ruke, ne radi samo na racionalnijim odnosima s Kosovom, već se bori da stane u kraj i organizovanom kriminalu. No, prije svega treba napomenuti da se Vučić distancirao od svoje nacionalističke politike, koja pak u BiH raste iz dana u dan. Dvije generacije mladih su nakon rata već prošle kroz podijeljeni školski sistem i postali još veći ‚nacionalisti‘. ‚Ovdje djeca uče o podjelama umjesto o ljepoti i zajedništvu‘, kaže Damir Miljević smijući se“, piše Standard. Ovaj ekonomski analitičar iz Banjaluke kaže u izjavi za Standard kako je „predstavnike međunarodne zajednice uvijek upozoravao na opasnost podijeljenog školstva i da su mladi stoga postali veći nacionalisti nego pripadnici njegove generacije.“

List napominje kako je zemlja finansijski na ivici. „‘Sve je više siromašnih, prodaja opada i skoro svako samo želi da napusti zemlju‘, upozorava Miljević“, prenosi Standard.

Potreba za drugačijom spoljnom politikom Njemačke

Današnja štampa na njemačkom jeziku prenosi i reakicje na govor njemačkog predsjednika, Joahima Gauka na Međunarodnoj konferenciji o bezbjednosti u Minhenu.

„Njemački predsjednik je impresivno povezao snagu realizma sa ozbiljnošću spoljne i bezbjednosne politike, spojivši pri tome važne vrijednosti sa interesima. Prošla su vremena kada je Njemačka zbog nacističke prošlosti morala da bude po strani, čekajući na razumijevanje svojih susjeda. Berlin se u vremenima krize u Evropi, ponio veoma hrabro i u djelo sproveo spasonosne mjere.

München Sicherheitskonferenz 2014 Joachim Gauck Arme verschränkt unsicher

Joahim Gauk

Ali, na spoljnopolitičkom planu, ispit zrelosti tek predstoji. Predsjednik Gauk ne zagovara prilično rasprostranjeno razmišljanje, prema kojem bi Nijemci raščišćavanje haosa trebalo da prepuste drugima. Jer se u takvoj poziciji krije klasična dilema, koju je i sam opisao: Ko se upusti u posredovanje biće kriv, a onaj ko to ne čini, takođe je kriv“, primjećuje Velt.

Tagesšpigel takođe komentarišući Gaukov govor piše: „Predsjednik Njemačke u svom izlaganju nije oklijevao jasno da definiše interese i opasnosti. Politika nemiješanja u unutrašnja pitanja zemalja sa nasilnim režimima, ne bi trebalo da bude neprikosnovena. Posebno to ne smije biti slučaj ako je riječ o ratnim zločinima, genocidu i zločinima protiv čovječnosti. Njemačka ali i drugi moraju priskočiti u pomoć. To se očekuje i od šefice njemačke vlade. Time je predsjednik Gauk htio da ukaže na potrebu drugačije intonacije njemačke spoljne politike i da demaskira floskule i izgovore“.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Željka Telišman