1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Bosna i Hercegovina ipak ne klizi ka raspadu"

Međunarodna krizna grupa (International Crisis Group - ICG) objavila je novo istraživanje o stanju u BiH. Reakcije u BiH su, kao i uvijek, podijeljene. Analitičari se ne slažu sa pojedinim dijelovima izvještaja.

Ocjena ICG-a da „BiH polako ide ka raspadu“ u Sarajevu nije našila na pozitivan odjek. „Nije ovo prvi put da ICG iznosi pesimistične prognoze za BiH, a hvala Bogu do sada se gotovo nijedna nije ostvarila. Sjećam se da su i u najtežim posljeratnim trenucima za ovu zemlju, kada je (Milorad) Dodik bjesomučno napadao BiH i najavljivao referendum za nezavisnost Republike Srpske (RS), analitičari ICG-a predlagali zatvaranje OHR-a (Ureda visokog predstavnika) što bi, uz ovakvo bezvlašće, samo dodatno pogoršalo stanje. Zato mislim da je i prognoza raspada naše države u funkciji jačanja krize od koje brojne međunarodne organizacije, kako u BiH, tako i one van nje, godinama jako dobro žive“, kaže za Deutsche Welle Z.H. iz Sarajeva.

Terzić: Apatija građana negativno utiče na izborni proces u BiH

Terzić: "Apatija građana negativno utiče na izborni proces u BiH"

Pojedine ankete provedene u Republici Srpskoj (RS) pokazuju da značajan broj građana ovog bh. entiteta ne bi imao ništa protiv raspada BiH. Smatraju da je to legalan politički cilj i „interes srpskog naroda u BiH“. „Mislim da su i poslijeratni događaji pokazali da narodi u BiH ne žele živjeti zajedno. Jedini su za unitarizaciju, drugi za otcjepljene RS-a, a treći, u najmanju ruku, hoće svoj entitet. Međunarodna zajednica sve to mirno posmatra i šuti, čini mi se, sa odobravanjem“, kaže D.B. iz Istočnog Sarajeva.

„Mali je rizik od smrtonosnog konflikta, ali nakon što su u BiH ušle milijarde dolara pomoći, snažna međunarodna administracija i podrška Evrope ona, ipak, polako ide ka dezintegraciji. Različiti ciljevi i interesi tri naroda su stalni izvor krize koju povećava ustav koji ne ispunjava potrebe niti jednog naroda“, navodi se u analizi ICG-a.

Krivci su političari u BiH

Politički analitičar Almir Terzić smatra da su takvom opažanju doprinijeli i pojedinici u BiH. „Politički predstavnici u BiH proteklih osam godina su svojim djelima pokazali da ne žele napredak države u bilo kojoj sferi ka Evropskoj uniji i NATO-u. S druge strane, predstavnici Evropske komisije učestvuju u dogovorima samo u savjetodavnoj i koordinacijskoj ulozi. Svaki ozbiljniji pritisak iz Evropske unije (EU), Vijeća Evrope, OHR-a, OSCE-a je već odavno prestao. To najbolje govori podatak da četiri i po godine nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno da su i prošli, a i da će ovi opći izbori u BiH biti provedeni po diskiriminatornim odredbama, suprotnim Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

ICG u svojoj analizi navodi da „politička elita ima u svojim rukama sve nivoe vlasti i najveći dio ekonomije, a glasači nemaju praktičnog načina kako da ih smjene“. Glavni urednik internet nedjeljnika „Spektar“ Vlastimir Mijović se samo djelimično slaže s analizom ICG-a.

„Glasači u oktobru imaju samo formalnu mogućnost izbora, i tu se slažem sa dotičnom analizom. Nema nikakve uvjerljive nove političke snage na sceni i, što je važnije, koalicije su uvijek tu da nakon izbora izbace eventualne reformiste. Sve dok se stare snage drže za ruke, izbori su formalnost. A oni su, u svim kombinacijama, međusobno udruženi. Iako se ne vole, još manje bi voljeli da ostanu van vlasti“, kaže Mijović za Deutsche Welle.

Almir Terzić: „Građani su apatični i ne izlaze na izbore“

Almir Terzić smatra da i apatija građana negativno utiče na izborni proces u BiH. „Građani su toliko apatični, vjerovatno iz uvjerenja da ne mogu ništa promijeniti, i ne izlaze na izbore. Barem 45 posto građana sa pravom glasa u BiH ne izlazi na izbore i time omogućava pristalicama onih koji su sada na vlasti tu i ostanu. Bojim se dvije stvari: da će građani u narednim mjesecima i godini masovno tražiti izlaz negdje izvan BiH, a da će u samoj BiH podjele, prvenstveno po nacionalnoj i entitetskoj osnovi, biti dominantne“, kaže Terzić.

Mijović smatra da su pojedine preporuke ICG-a, posebno one koje se odnose na potrebu za novim ustavom BiH „djetinjaste“. U ICG-u smatraju da je „srce problema“ u Dejtonskom ustavu te da je BiH potreban „novi dizajn normalna federacija teritorijalno definirana, ali bez posebnih uloga konstitutivnih naroda i odgovorna prema interesima i pravima svih zajednica i građana“.

„Takva preporuka je djetinjasta i prije spada u domen želja nego ozbiljnih političkih analiza. Da bi bilo bolje, ustrojstvo BiH tome nije prepreka. Barijera je nedostatak želje da se bude i radi zajedno, prije svega zato što srpska strategija još zadugo neće odustati od ciljeva koje je postavila prije 170 godina, a radi kojih se upustila i u svjetsku bruku sa divljačkim ratom protiv BiH. Sve analize i politike trebaju dati odgovor: kako Beograd odvratiti od stare politike? Još ne vidim da iko u tom pravcu išta ozbiljno radi“, tvrdi Mijović.

Vlastimir Mijović: „Neozbiljne ocjene i rješenja“

Jedan u nizu neuspjelih sastanaka političkih lidera u BiH

Jedan u nizu neuspjelih sastanaka političkih lidera u BiH

Glavni urednik internet nedjeljnika „Spektar“ ocjenjuje „neozbiljnom“ preporuku ICG-a da se ukinu pozicija visokog predstavnika i kantoni u Federaciji BiH te da se krene u temeljitu ustavnu reformu, uz hitno podnošenje zahtjeva za članstvo u EU i NATO.

„To su, za organizaciju sa tako ozbiljnim imenom, također neozbiljne ocjene i 'rješenja'. Uostalom, ko garantira da ustavne promjene moraju biti dobre. One mogu biti i loše, da BiH još više uvuku u nered i neslogu. Ključ je, ponavljam, Srbija i srpska strategija, kao i politika velikih sila. One ništa korjenito neće ohrabrivati u BiH dok ne vide da li je Beograd sa Briselom i Vašingtonom ili sa Moskvom. Tada će se znati i sudbina BiH. BiH je talac rješavanja srpskog pitanja u međunarodnoj politici“, kaže Mijović.

Almir Terzić podsjeća da se međunarodna zajednica aprila 2006. godine „povukla iz svakog ozbiljnijeg posla u BiH“. „Prekretnicu u odnosima međunarodne zajednice prema BiH označio je pad aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. godine. Od tada su poruke iz Evropske komisije da je 'sve na domaćim liderima' u smislu dogovora. EU ima svojih problema i jasno je da BiH nije na njenoj agendi kao prioritet, a političarima u ovoj zemlji to savršeno odgovara. Takvo im stanje omogućava da rade šta hoće“, kaže Terzić.

Pored ocjene da BiH, uprkos međunarodnoj finansijskoj podršci, „ide ka dezintegraciji“, u analizi ICG-a se navodi da politička elita u BiH „ima u svojim rukama sve nivoe vlasti i najveći dio ekonomije“ i da „EU nameće BiH zadatke“ koje ova zemlja ne može ispuniti. „Međunarodni projekt izgradnje BiH bio uspješan, a fizički ratni ožiljci se više ne vide“, ističe se u analizi ICG-a i dodaje da „politička agonija pokazuje ograničenja strane intervencije“. „Sve više Bosanaca postavlja pitanje koje je bilo aktuelno prije rata, hoće li BiH ostati jedna zemlja, dvije ili tri“, navodi se, između ostalog, u izvještaju ICG-a.