1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bosanski muslimani u Njemačkoj distanciraju se od radikalnih grupa

Imidž islama u svijetu nije nikada bio lošiji. Nakon nereda u Kelnu i sukoba huligana sa policijom, nedavno je više hiljada muslimana u Njemačkoj demonstriralo protiv mržnje i nasilja, među njima i muslimani iz BiH.

Muslimani u Njemačkoj su se ogradili od onih koji u ime Allaha ubijaju i vrše nasilje. Muslimani iz BiH koji žive u Njemačkoj, također su se uključili u akciju. „Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) prvenstveno kroz vjersko obrazovanje djece i omladine ali i kroz mjere obrazovanja odraslih osoba, prenosi islamsko učenje i podučava suštinskim islamskim principima kao i ispravnom razumijevanju vjere“, kaže Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

Edin Atlagić: Radikalne grupacije takva djela mogu činiti samo i isključivo u svoje ime, a nikako u ime vjere i muslimana generalno.

Edin Atlagić: "Radikalne grupacije takva djela mogu činiti samo i isključivo u svoje ime, a nikako u ime vjere i muslimana generalno".

Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka procjenjuje da se više od 6.300, prije svega mlađih osoba, u posljednje vrijeme priključilo selefijskoj sceni u Njemačkoj.
„Mišljenja sam da današnji militantni neoselefisti nisu selefije, niti vehabije, oni podpadaju pod klasični islamski pojam haridžije (doslovno oni koji su se izdvojili)“, kaže prof. Mustafa Hadžić, imam u džematu Bonn i drugi potpredsjednik u Centralnom vijeću muslimana Njemačke.

Hadžić objašnjava da su se oni izdvojili od muslimanske Zajednice - Ummeta i izašli iz okvira klasičnog i opšteprihvatljivog islamskog učenja. „Nekorektno je i vrlo površno islam povezivati sa nasiljem, terorizmom i ekstremizmom. Izvori islama ni na jednoj stranici ni u jednom retku ne pozivaju na zlo, nasilje i teror, naprotiv. Mi u islamskoj zajednici, ali i muslimani općenito, pomalo smo umorni pravdati se za tuđe grijehe i tuđa zla“, kaže Atlagić.

Povezivanje islama sa ekstremizmom i nasiljem

Od terorističkih napada izvršen 11. septembra 2001. godine u New Yorku i Washingtonu, mnogi u zapadnim zemljama islam povezuju sa ekstremizom i nasiljem. Muslimani u Njemačkoj i Evropi bi od bosanskohercegovačkih muslimana mogli naučiti mnogo, izjavio je prof. dr. Bülent Ucar, šef katedre za islamsku religijsku pedagogiju na Sveučilištu Osnabrück u jednom od intervjuua za Deutsche Welle i pojasnio: „Autentična islamska teologija, koja se primjenjuje u BiH je najbolji primjer onog što trebamo u Njemačkoj. Mislim da su u BiH autentični muslimani i islamska teologija koji poštuju tradiciju i demokraciju. Na taj način se mora razvijati i islamska teologija u Njemačkoj“.

Aktionstag der deutschen Muslime 19.9.2014 Muslime gegen Hass

Poznato je da je manjak obrazovanja najveći problem koji se javlja prilikom radikalizacije muslimana

„Bošnjaci kao autohtoni evropski muslimani na osnovu svog 600 godišnjeg iskustva multikulturalnog i multireligioznog suživota, više svojim djelima u bazi nego li teoretskim političkim nastupima u medijima i različitim forumima, dokazuju da je islam vjera mira i suživota. Neosporno je da ima muslimana koji su skloni ekstremizmu i nasilju, kao i kod pripadnika svih drugih religija i ideoloških pravaca, ali da su oni manjina. Smatram da ta većina muslimana mora češće i snažnije podići svoj glas protiv nasilja, genocida i barbarstava u ime islama i muslimana“, kaže prof. Hadžić, asistent i doktorant na Centru za islamsku teologiju na Univerzitetu u Münsteru.

Integrisani muslimani

Prema riječima Edina Atlagića, predsjednika Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ) apsolutna većina muslimana na razne načine daje veliki doprinos široj društvenoj zajednici. „Nekoliko miliona muslimana živi u ovoj državi. Oni su prije svega lojalni i vrijedni građani, uposlenici, porezni obaveznici, privrednici, studenti, učenici. Zatim brižni roditelji koji vode brigu o odgoju i obrazovanju svoje djece. Na taj način oni svojoj djeci osiguravaju perspektivu i doprinose prosperitetu ovog društva. Ta činjenica se nažalost često potiskuje“, kaže Atlagić.

I on i Hadžić, koji je oko 10 godina bio imam u Kelnu, navode da, kada se govori o selefijama, treba imati na umu da se govori o nekoliko hiljada ljudi, dok tzv. tvrdi korijen čini svega nekoliko stotina. „Svjedoci smo nažalost, da ta zaista pregledna grupa i njihovo destruktivno djelovanje dominira u javnom mijenju. Zabrinjavajuća je činjenica za sve nas da te grupacije bilježe porast“, kaže Atlagić. „Ukoliko oblikujemo profil selefija vidjeti ćemo da se u 99 odsto slučajeva radi o osobama koje nisu prošle proces islamske edukacije kroz zvanične institucije Islamske zajednice, bez obzira da li se to radilo o matičnim muslimanskim zamljama ili našoj dijaspori“, navodi Hadžić.

Mladi – najveća meta radikalnih struja

Poznato je da je manjak obrazovanja najveći problem koji se javlja prilikom radikalizacije muslimana, posebno mlađih osoba. Stručnjaci upozoravaju da iz toga proizlazi težak socijalno-ekonomski položaj i manjak perspektive. Često se radi o ličnostima sa nezdravom i nestabilnom porodičnom pozadinom, koje u ranim godinama dolaze u sukob za zakonom. Takve ličnosti predstavljaju veoma lahak plijen za ekstremističke grupacije, razne mešetare i sumnjive misionare, koji iste uvode iz jednog ekstrema u drugi. U suštini bi takvi omladinci mogli završiti i u bilo kakvim drugim radikalnim grupama koje nude površna i jednostavna riješenja i poglede na život.

Aktionstag der deutschen Muslime 19.9.2014 Muslime gegen Hass

Od terorističkih napada izvršen 11. septembra 2001. godine u New Yorku i Washingtonu, mnogi u zapadnim zemljama islam povezuju sa ekstremizom i nasiljem

„IZBNJ kao i sve ostale muslimanske zajednice, svijesna je blagostanja za svoje pripadnike po pitanju vjerskih sloboda, bezbjednosti kao i ostalih univerzalnih prava i vrijednosti. Stoga smo vrlo svijesni svoje odgovornosti i odlučni da se blagovremeno i jasno distanciramo od svakog vida djelovanja koje je izvan zakonskih i moralnih zakona i vrijednosti. Što smo u nekoliko navrata i učinili. Svako djelovanje koje narušava pravni poredak ove zemlje, doživljavamo kao ugrožavanje nas samih“, kaže Atlagić i navodi da ni džemati IZBNJ nisu imuni na pokušaje raznih radikalnih grupa da puste svoje korijene.

„Sa tim pojavama uspješno smo se suočili. U toku su procesi daljnjeg jačanja organizacijskog ustrojstva i bolje integracije naše zajednice u Njemačkoj, koji će sasvim sigurno ponuditi još kvalitetnije preventivne mehanizme po tim i drugim pitanjima“, kaže Atlagić. Prof. Hadžić podsjeća da su imami snagom argumenata na civiliziran način uspjeli osujetiti takve pokušaje.

Saradnja sa njemačkim vlastima

Imam Mustafa Hadzic von der Bosnien-Kulturgemeinde in Köln

Mustafa Hadžić

„Moram biti iskren i istaći da je saradnja samo formalnog karaktera, i da nema dovoljno iskrenih namjera,volje i spremnosti da se muslimani i Islamske zajednice prihvate kao partneri u pronalaženju rješenja za aktuelne izazove i probleme. Muslimani i muslimanske institucije se često puta koriste kao „ broš“ koji se samo po potrebi stavi na odjeću“, riječi su drugog potpredsjednika u Ventralnom vijeću muslimana Njemačke koji navodi primjer islamske vjeronauke u školama saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen (NRW) i projekta deradikalizacija muslimanske omladine.

“Muslimani Bošnjaci su u odnosu na muslimane iz Turske i arapskih zemalja nažalost ograničenih resursa, prije svega ljudskih i materijalnih. Mi imamo problem asimilacije naših mladih, a ne problem integracije. Naša uloga bi trebala biti mnogo veća nego do sada i nadam se da će nova generacija mnogo hrabrije i profesionalnije uključiti se u razne projekte integracije u njemačkom društvu“, kaže prof. Hadžić.

Nova generacija je nada i odgovornih u IZBNJ. „Nadam se da ćemo uspjeti kroz pokrenute procese unutar naše organizacije postaviti našu zajednicu još bolje i kvalitetnije u kadrovskom i organizacionom smislu. Posebno je potrebno uvezati veći broj mladih i svestrano obrazovanih ljudi na svim razinama. Samo na taj način, bit ćemo u stanju djelovati prodornije i učinkovitije u afirmisanju istinskih vrijednosti naše vjere”, kaže Atlagić.