1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bosanska IT pamet zaboravljena od države

Među 3.300 izlagača iz 70 zemalja na CeBIT-u ove godine izlaže i jedna firma iz Bosne i Hercegovine. Iako je IT sektor u BiH za pet godina porastao za 72 posto, političari za to nemaju sluha, žale se informatičari.

Prosječna starosna dob Tringovih radnika je 26 godina

Prosječna starosna dob Tringovih radnika je 26 godina

„Želja nam je da ispitamo evropsko i svjetsko tržište kako bi se mogli bolje pozicionirati. Na CeBIT-u želimo predstaviti bosanskohercegovačke proizvode jer ideja, razvoj i proizvodnja su nastali u BiH”. Ovim riječima Amer Šaković, direktor prodaje gračaničke firme “Tring”, jedinog ovogodišnjeg izlagača iz Bosne i Hercegovine na sajmu CeBIT, navodi razloge zašto se ova mlada bh. firma odlučila za CeBIT.

Mersed Čamdžić generalni direktor jedne od vodećih IT kompanija u BiH „Mistral Technologies“ kaže da „iako mala država, BiH itekako ima šta da pokaže Evropi i ostatku svijeta. „Ja sam ubijeđen da su bh. firme prisutne na drugim velikim konferencijama, moguće je samo da je CeBIT za mnoge firme ostao samo malo dalje na listi, možda na kraju kao šlag na tortu“.

“Pojavljivanjem samo jedne firme na CeBITU govori kako ustvari funkioniše sistem vrijednosti i na koji način mladi mogu da adekvatno naplate svoje znanje koje nije uopšte upitno”, tvrdi docent dr Hadžib Salkić, prodekan Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta u Vitezu.

Raste potencijal IT sektora

Amer Šaković: Tring je vodeći proizvođač fiskalnih sistema za područje FBIH i ponuđač kvalitetnih proizvoda, usluga i rješenja iz oblasti informatike, elektronike i mašinstva

Amer Šaković: Tring je vodeći proizvođač fiskalnih sistema za područje FBIH i ponuđač kvalitetnih proizvoda, usluga i rješenja iz oblasti informatike, elektronike i mašinstva

Poznato je da su informacione tehnologije grana privrede u BiH koja ima veliki potencijal koji treba iskoristiti. IT sektor u BiH je u posljednjih pet godina zabilježio rast od čak 72 posto. Na osnovu toga, a u poređenju sa drugim oblastima, IT sektor je jedan od najbrže rasućih sektora privrede. “BiH ima potencijala, to je sigurno. Posljednjih godina razvoj IT industrije raste. Birokratski sistem na državnim fakultetima ne daje slobodu izmjena nastavnog plana i programa kako bi odgovorili adekvatno tržištu”, žali se dr Salkić navodeći da jedino na privatnim fakultetima čine sve da što brže odgovore tržištu kako bi bili konkurentni.

Mersed Čamdžić, čija je firma nastala 2010. godine kao rezultat vizije dva mlada i ambiciozna IT stručnjaka, danas zapošljava 80 IT stručnjaka koji rade za velike inostrane klijente. On kaže da je stanje izuzetno dobro ali da može i mora biti bolje. „Sama industrija nije dostigla svoj vrhunac. To nas u bućnosti tek čeka. Svakim danom pojavljuje se sve više kvalitetnih firmi koje svoje usluge ponosno nude u svim krajevima Evrope i svijeta. Mnogi su uvidjeli potencijal IT sektora i mi kao društvo polako odrastamo u tom smislu. Nažalost u nekim segmentima jako sporo ali bitno je da se krećemo u pravom smijeru“.

Trbuhom za kruhom

Prema podacima magazina Forbes, informacione tehnologije su prošle godine , poslije medicinskog i finansijskog sektora, bile najprofitabilnija industrijska grana. Procjenjuje se da IT sektor u BiH godišnje doprinosi oko 150 miliona KM u ukupnom BDP BiH . Prednosti rada u IT sektoru su brojne: posao je dobro plaćen, mogućnost napredovanja i izbora je velika.

Mersed Čamdžić: Mlade generacije se i ne sjećaju života bez interneta, ljudi srednjih godina su se prilagodili, dok oni u najboljim godinama se zaista trude. Ili ćemo pratiti tempo ili ostajemo u `mraku`.

Mersed Čamdžić: Mlade generacije se i ne sjećaju života bez interneta, ljudi srednjih godina su se prilagodili, dok oni u najboljim godinama se zaista trude. Ili ćemo pratiti tempo ili ostajemo u `mraku`.

Nažalost, to je jedan od razloga što veliki broj mladih IT stručnjaka okreće leđa BiH i bolje sutra traži u inostranstvu. “Slažem se da sve veći broj mladih, školovanih, da budem precizniji, gotov proizvod, izvozimo besplatno, a uloženo je mnogo i baš kada su nam takvi mladi najpotrebniji oni odlaze trbuhom za kruhom”, žali se dr Salkić.

„Od ranije je poznato da je odnos Bosanaca i Hercegovaca prema poslu na zavidnom nivou. Mladi u BiH su izuzetno pametni, inteligentni i ne vidim niti jednog poslodavca koji jednoj takvoj osobi ne bi ponudio posao“, kaže Čamdžić i dodaje: „Mi u BiH pokušavamo da napravimo okruženje da smanjimo stopu odlazaka i mislim da tu donekle uspijevamo. Naša administracija i politička situacija nam u tome ne pomažu. Što se tiče samog života od IT-a možemo reći da je svakako lakše živjeti od IT-a nego od neke druge struke“.

Tring iz Gračanice, sa 33 zaposlena radnika, čija je prosječna starosna dob 26 godina, želi dokazati da je tako. “Želimo biti prepoznatljivi u Evropi i svijetu. Kadar koji imamo, pred sobom ima želju da bude učesnik u tome i uvjereni smo da nije pitanje da li ćemo, nego kada ćemo uspjeti”, uvjeren je Amer Šaković.

Zavidan uspjeh s obzirom na političku situaciju

Docent dr Hadžib Salkić: U mladima je nada. Pored onog što nauče u školama, dosta njih nauče sami kod kuće jer su jednostavno zaljubljenici informatike.

Docent dr Hadžib Salkić: U mladima je nada. Pored onog što nauče u školama, dosta njih nauče sami kod kuće jer su jednostavno zaljubljenici informatike.

Iako stručnjaci u IT sektoru u BiH prepoznaju pokretačku snagu ekonomskog napretka države, bh. informatičari imaju niz problema s kojim se susreću. „Najveći problemi su: politički sistem u zemlji i obrazovna politika. BiH je unutar sebe podijeljena država, dok se svi usaglase na svim nivoima, prođe dosta vremena“, smatra dr Salkić.

Mersed Čamdžić iz iskustva kaže da se ne može pohvaliti nekom značajnijom podrškom od strane države. „Možda je to slučaj sa svim branšama ali što se tiče IT-a sve ovo što je postignuto do sada urađeno je bez pomoći države, samo voljom i jakom željom za uspjehom ljudi koji rade u IT industriji. Izgleda da naša država nije spremna da prati kretanje i potencijal IT-a. Nažalost, zemlje u okruženju su puno bolje po tom pitanju i ne bi bilo loše da se jedna naša delegacija uputi prema nekoj Evropskoj državi i vidi šta sve ljudi rade u toj branši. Evo, CeBIT je idealna prilika da se nauči nešto novo“.

Delegacija iz gračaničkog Tringa je već u Hannoveru. Spremno će, kako kažu, predstaviti bh. proizvode uz nadu da će uskoro biti riješeni neki od problema s kojim se susreću. „Problemi sa kojim se susrećemo su uvoz pojedinih komponenti, razvojnih alata, koji su neminovni za razvojne timove, iz razloga što se pojedine razvojne pločice tretiraju kao 'dual use' odnosno mogu se koristiti i u vojne svrhe,. Procedure za uvoz takvih pločica su i preko tri mjeseca. Jedan od problema je i nedostatak stručnog kadra“, zaključuje Amer Šaković.

Preporuka redakcije