1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Bosanci protiv Bošnjaka

U člancima pod naslovima poput "Bosanci protiv Bošnjaka" i "Bosanac, Srbin ili Eskim", njemački listovi posvećuju pažnju aktuelnom popisu stanovništva koji se u Bosni i Hercegovini održava od 1. do 15 oktobra 2013.

„Popis stanovništva u pravilu ne podgrijava političke strasti jedne nacije. No, u slučaju Bosne i Hercegovine je drugačije. U toj zemlji kao prvo nije jasno ima li tamo uopšte zajedničke nacije a kao drugo nije sigurno ni da li će ona opstati u sadašnjim granicama. Tako da popis stanovništva, prvi nakon 22 godine, u sebi sadrži veliku količinu političko-eksplozivnog naboja“, piše Ziddojče cajtung (Sueddeutsche Zeitung). List piše da će popis, koji je počeo 1. i traje do 15. oktobra, pokazati koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i kojoj nacionalnoj grupi smatraju da pripadaju, ali i napominje:

„U pozadini svega je novac i moć. Jer, od brojki neće zavisiti samo – kao što je to drugdje uobičajeno – gdje treba da se gradi škola i putevi a gdje ne. U siromašnoj, politički podijeljenoj Bosni i Hercegovini one određuju i podjelu vlasti u vladi i parlamentu, ali i , s obzirom na ogromnu nezaposlenost i priželjkivani posao u državnoj službi“, piše minhenski dnevnik.

Stari most u Mostaru

Koliko ljudi danas živi s jedne, a koliko s druge strane mosta?

List podsjeća da je prema posljednjem popisu stanovništva 1991. u Bosni i Hercegovini živjelo 4,36 miliona stanovnika; od toga 43,7 odsto Bošnjaka, Srba 31,2 odsto, Hrvata 17,4 procenta. Ostali su se izjasnili kao Jugosloveni ili Romi ili pak kao pripadnici nekih drugih etničkih grupa. Ziddojče cajtung takođe napominje da je u ratu od 1992. do 1995. živote izgubilo oko 100.000 ljudi a da je 2,2 miliona njih protjerano.

„Jedno je sigurno: danas u Bosni i Hercegovini živi znatno manje ljudi. Posljedice su rat i migracija velikog broja mladih ljudi u prvom redu u Hrvatsku i Srbiju. Svjetska banka procjenjuje da u zemlji trenutno živi 3,83 milona ljudi. To je za oko pola miliona manje nego '91. No, moguće je da je broj mnogo manji. Jer, mnogi koji su zbog rata izbjegli iz zemlje, vraćaju se samo kako bi prodali kuću ili zemlju, a tamo zapravo ne žive. Spor oko popisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata vukao se godinama. Bez masivnog pritiska EU ni sada ga ne bi bilo. Deset inspektora i stručnjaka EU, Vijeća Evrope i UN-a trebalo je da BiH koliko toliko osposobe za popis. Sada šest stručnjaka i 28 posmatrača pod vođstvom Eurostata (Službe EU za statistiku) nadgleda popis, koji košta 23,5 miliona eura, od kojih trećinu finansira EU, piše list i dodaje: "Već je jasno da će popis donijeti probleme. Građani Bosne i Hercegovine mogu da odgovore na pitanje o nacionalnoj pripadnosti – ali i ne moraju. No, popisivači su obavezni da odgovore unesu bez komentara, 'pa čak i ako neko kaže da dolazi s Marsa', kako kaže Nora Selimović, glavna metodološkinja Agencije za statisitiku Bosne i Hercegovine. Reis Husein Kavazović poziva sve bosansko-hercegovačke muslimane da se u svakom slučaju izjasne kao Bošnjaci. Hrvatski sveštenici pozivaju Hrvate koji su iz Bosne i Hercegoivine otišli u Hrvatsku da dođu na popis kako bi zadržali i udio u ukupnom stanovništvu a samim tim i udio u izvršnoj vlasti BiH. A iz građanske grupe 'Jednakost' pozivaju građane da se ili izjasne kao 'Bosanci' ili odbiju da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Kako su javljali bh mediji, na jednom probnom popisu stanovništva u oktobru 2012. obavljenom u 60 sela, 35 odsto ispitanika se izjasnilo upravo kao Bosanci. Međutim, ove podatke je Agencija za statistiku BiH demantovala. A kada bi oni bili tačni, oni bi bili znak da postoji svijest o bosansko-hercegovačkoj naciji – a to bi bilo ravno senzaciji“, piše Ziddojče cajtung. i zaključuje da bi to omogućilo da u tročlanom Predsjedništvu BiH, može da osim Srba, Hrvata i Bošnjaka sada sjedi i jedan Bosanac“.

Formular Volkszählung 2013 Bosnien-Herzegowina

Formular za popis

Tagescajtung piše kako se pak mnogi protive popisu, a „posebno oni iz mješovitih brakova“. „'Ko je moj sin? Ja sam Bošnjakinja, moj muž je bio Srbin, ko je onda on?' – pitala se jedna žena u radio diskusiji. Politički analitičar i filozof Sulejman Bosto je kazao da je on građanin i kao čovjek 'kompleksan' i da se ne može svrstati u ove postojeće kategorije. Kritike civilnog društva su imale i malo uspjeha. Naime, formulari za popis stanovništva su izmijenjeni. Sada se građani barem ne moraju izjašnjavati samo kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci već i kao pripadnici manjina, kao naprimjer Bosanci ili pak Eskimi... Ali, ko će to uraditi u selima ili manjim mjestima. Istina je da su se popisivači obavezali da čuvaju tajnost podataka, ali u korupciji sklonoj bh birokratiji podaci o svakoj pojedinačnoj osobi se mogu brzo doznati. A nepoželjni odgovori mogu da dovedu do problema prilikom traženja posla. Jer, nacionalno definisane političke partije određuju i tržište rada. Prema očekivanjima međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, pozitivno je to da će se konačno znati broj stanovnika svake zajednice. Kao negativno, a to ističu pripadnici civilnog društva, je da će se na ovaj način legalizovati zločini etničkog čišćenja. Tako će i nacionalistički političari mješovite regione lakše da svojataju kao da pripadaju njihovim nacionalnim zajendicama“, zaključuje Erik Ratfleder u tekstu objavljenom u berlinskom dnevniku Tagescajtung.

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose