1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bosanci i Hercegovci u Beogradu za mijenjanje Dejtonskog sporazuma

Dejtonski mirovni sporazum je odigrao istorijsku ulogu u prestanku ratnih dejstava u BiH, ali je već odavno kao pravni okvir prevaziđen i neophodno je njegovo mijenjanje. Ovo je jedan od zaključaka sastanka višenacionalnog Udruženja Bosanaca i Hercegovaca u Beogradu.

Dejton 1995-te

Dejton 1995-te

Dejtonski Ustav postao je ne samo smetnja za normalno funkcionisanje države nego i za njeno uključivanje u Evropsku uniju – rečeno je na skupu višenacionalnog udruženja Bosanaca i Hercegovaca čiji članovi daju povremene ocjene zbivanja u susjednoj državi u kojoj su rođeni. Književni kritičar i pjesnik Čedo Kisić predložio je da ovo Udruženje pokrene temu u Srbiji o Dejtonskom mirovnom sporazumu kako bi se sa jedne i druge strane Drine ona sagledala na realan način. Pomenuti sporazum je, po njegovoj ocjeni, značajan iz istorijskog ugla:

«Čak je taj sporazum učinio jedan korak nazad i pokazao svoje loše reflekse. Iz njega nekako proizilazi jedna skrivena ideja da su BiH oduzeta državotvorna svojstva i da su, zaparao susedne države – Srbija i Hrvatska – tutori Bosne i Hercegovine».

Na ovu temu nadovezuje se pitanje: da li je u BiH vođen građanski rat – kako se najčešće daju ocjene čak i u onoj javnosti u Srbiji koja se najčešće naziva stručnom. Takva pogrešna interpretacija tragičnih događaja upotpunjava druge zablude i odlaže suočavanje sa prošlošću – kaže sekretar Udruženja Radoslav Đerić:

«Ovdje se Srbiji očigledno insistira na tezi da je to bio građanski rat iz razloga koji su poznati. Mislim da bi bio zadatak našeg Udruženja da to pitanje stalno pokreće dok god se jasno, i na svim stranama, ne utvrdi i ne kaže da u Bosni nije bilo građanskog rata i da je to bio najotvoreniji rat za podjelu BiH, rat za teritorije».

Srbija i Crna Gora mnogo više poklanjaju pažnje odnosima sa Hrvatskom i još nekim susjednim državama nego sa BiH. Problem je u tome što se najveća pažnja poklanja saradnja sa srpskim entitetom – kaže Refik Edinović:

«Kad bi se znali i svi tajni sastanci onda bi ispalo da je odnos sastanaka sa Banjalukom i Sarajevom 100:1».

Jedan od razloga za takv odnos jeste tužba BiH protiv Državne zajednice za agresiju i genocid pred stalnim međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. To sigurno nije jedini razlog – kažu upućeniji.