1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Borci za kulturu grada Donjecka

Borbe na istoku Ukrajine, posebno u Donjecku, ostavile su za sobom razaranja. Uprkos tome kultura opstaje, a kulturni život prkosi stalnim sukobima. Zakazuju se i operske premijere. Doduše, nije svaka kultura dobrodošla.

Program opere u Donjecku ovog mjeseca izgleda zaista impozantno: opereta „Kneginja čardaša“ Emeriha Kalmana, opera „Travijata“ Džuzepea Verija ili „Seviljski berberin“ Đoakinija Rosinija. Stiče se utisak da kultura širi dobro raspoloženje teško oštećenim gradom.

„Prve predstave izvode se besplatno, kako bismo vidjeli da li publika dolazi“, kaže Lidija, horska pjevačica (čije smo ime u ovom tekstu na njeno insistiranje promijenili). „Ljudima je potrebno nešto što će im skrenuti pažnju od rata.“ Lidija je zaposlena u operi još od jeseni 2012. godine. Tada je na repertoaru bio Vagner. Izvođenje „Letećeg Holanđanina“ u njemačko-ukrajinskoj produkciji, privuklo je veliku pažnju javnosti. Danas od tog sjaja nije ostalo ništa. Čak su i scenografija i rekviziti uništeni. Skladiše je izgorjelo u požaru koji su izazvala dva tenkovska projektila.

Das zerstörte Landesmuseum in Donetsk Ukraine

Uništeni Narodni muzej u Donjecku

Većina umjetnika napustila je Donjeck. Tu je još samo trećina hora i orkestra. „Kada je ovde na premijeri bila Ljudmila Janukovič, sve je izgledalo drugačije“, priča naša sagovornica. „Sve je tužno i srceparajuće“, nadovezuje se Vadim Pisarev, šef baletskog ansambla koji je nekada okupljao ne samo plesače iz Ukrajine i Rusije, već i iz Njemačke. „Naše pozorište nalazi se u dijelu grada u kojem se još uvijek vode borbe.“

Između politike i rata

Pozorište u Donjecku nekada je važilo za bastion savremene dramaturgije. Predstave su se izvodile uglavnom na ukrajinskom jeziku. Među prvim premijerama bilo je i izvođenje djela „Nacija“, nastalog po romanu Marije Matios, koji se bavi ukrajinskim otporom sovjetskim vlastima tokom 30-ih godina prošlog vijeka. Okolnosti su danas drugačije. „Kada bi se izvodila ukrajinska djela, ljudi bi na vas pucali“, uvjeren je ukrajinski ministar kulture Jevgenij Nišuk. „Mi nastavljamo s radom jer imamo dovoljno ruskih predstava na repertoaru“, kažu zaposleni koji su odlučili da ostanu Donjecku.

Ukraine - Zerstörtes Mahnmal Saur-Mogila

Uništeni spomenik palim borcima Drugog svjetskog rata na Savur Mogili

Prema zvaničnim procjenama, do sada je u borbama uništeno ili teško oštećeno preko 30 kulturnih institucija. Gotovo u potpunosti je uništen spomenik na Savur Mogili, koji je 60-ih godina podignut palim borcima u Drugom svjetskom ratu. Nekada su se tu vodile teške borbe između Crvene armije i Vermahta. Istorija se ponavlja, ali ovoga puta, 70 godina kasnije, ginu ukrajinski vojnici i proruski separatisti. Na meti se našao i regionalni Istorijski muzej u Donjecku, pogođen sa najmanje 15 tenkovskih projektila. „Ne vjerujem da je muzej ciljano gađan“, kaže kustoskinja Tatjana Kojnač. „Mi se nalazimo direktno na liniji vatre.“

Više od 30 odsto od 150.000 muzejskih eksponata je do sada uništeno, procenjuje direktor muzeja Jevenij Danisenko. „Da moja kosa nije osijedela, posivio bih od samog pogleda na sve to“, jada se direktor. Šteta bi vjerovatno bila i veća da njegove kolege još ljetos nisu uklonile osjetljive i vrijedne eksponate. „Oni su to uradili iz čistog entuzijazma – posljednju platu dobili su proljetos“, dodaje Danisenko.

Das zerstörte Landesmuseum in Donetsk Ukraine

Pozorište u Donjecku nekada je važilo za bastion savremene dramaturgije

Renoviranje tog objekta koštaće najvjerovatnije oko šest miliona evra. Daleko veća briga u ovom trenutku je – kako obezbijediti muzej tokom hladne zime. Igor je jedan od volontera koji pomaže koliko može. „Ovaj muzej je naša istorija“, kaže nezaposleni mladić. „On mora da postoji i da ponovo radi.“

„To nije umjetnost!“

Manje optimističnu su zaposleni u Centru za savremenu umjetnost „Izolacija“. U jednoj napuštenoj fabrici u predgrađu Donjecka smještena su moderna djela, baš po ugledu na model koji je u Rurskoj oblasti spojio umjetnost i industrijsku oblast. „Kultura kroz promjene, promjene kroz kulturu“, to je moto centra još od osnivanja. Industrijski kompleks u međuvremenu je u rukama proruskih separatista koji su uništili mnoga djela i dokumentaciju o radu centra. Zaposleni su pobegli u Kijev gde se nalazi fondacija za koju rade. Svoje aktivnosti nazvali su „Izolacija u egzilu“.

„Nisam stručnjak, ali sam ipak u poziciji da napravim razliku između umjetnosti i ove pornografije“, kaže jedan od okupatora Leonid Baranov dok u ruci, kao da je riječ o trofeju, drži fotografiju ukrajinskog umjetnika Borisa Mikhailova: „Obećavam vam da ovakve umjetnosti u Narodnoj Republici Donjeck – više neće biti.“