1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Borci nakon bitke

U Hercegovini i Srednjobosanskom kantonu aktuelna je akcija državnih i sudskih organa na pronalaženja takozvanih lažnih invalida. Predstavnici vlasti poručuju da je revizija u ovoj oblasti neophodna.

default

"Boraca" sve više!?

Mnogi su se, naime, upustili u unosan biznis štampanja i korištenja potvrda kojima dokazuju da su nakon posljednjeg rata zaslužili status ratnog invalida, novčane nadoknade ili barem spomenicu. Inače, Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da ima oko 80 posto nelegalnih korisnika ovih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon rata u BiH broj onih koji primaju razne naknade poput invalidnina, ratnih penzija ili sličnih naknada se višestruko umnožio.

Proteste ehemaliger Soldaten in Bosnien und Herzegowina

Najmanje je 20 posto onih koji ne pripadaju kategoriju boraca

Najčešće u SBK i HNK

U svakoj grupi, od demobilisanih bivših vojnika i porodica poginulih boraca, do ratnih vojnih invalida i nosilaca ratnih priznanja, ima najmanje 20 posto onih koji ne pripadaju ovim kategorijama, odnosno lažnih korisnika novčanih naknada, tvrde iz Udruženja demobilisanih pripadnika Armije BiH i HVO-a.

Ova pojava učestala je posebno u dva kantona Srednje bosanskom i Heregovačko neratvanskom, kaže Jusuf Šabić iz Instituta za medicinsko vještačenje :

„To uglavnom dolazi iz istih ustanova i skoro uvijek od istih ljekara,“ naglašava Šabić.

Troje ljekara u HNK, prema izvješajima Federalnog MUP-a, izdavali su lažne nalaze. Dvije doktorice iz Mostara i Čitluka bile su prijavljene zbog više stotina navodno lažnih dijagnoza za posttraumatski stresni sindrom. Samo u 2005. godini navodno su izdale 65 lažnih nalaz i mišljenja.

Dijagnoze su uspostavljale u svojoj privatnoj ordinaciji na obrascima s lažnim datumima i logom Kliničke bolnice Mostar u kojoj tada uopće nisu ni radile. Pojedini nalazi su i retroaktivno izdavani, tj. s datumima iz 1994. ili 95. godine na memorandumima koji su štampani ili su u upotrebi tek od 2000. godine.

Zahid Crnkic Minister Bosnien und Herzegowina

Zahid Crnkić - Ministar za boračka pitanja

Jusuf Šabić, sekretar Instituta za medicinsko vještačenje navodi primjer izdavanja lažnog nalaza: „Nalaz je štampan na bijelom, novom papiru, kao da je sada izdat, a na njemu je stajao datum iz 1992. godine“.

Našli stabilnost na osnovu laži

Ministar za boračka pitanja Zahid Crnkić naglašava da je nezadovoljan opstrukcijama u radu kantonalnih ministarstava:

„Uspjeh je što smo formirali Institut koji će na jedinstven način ocjenjivati procenat tjelesnog oštećenja, odnosno vojnog invaliditeta na svim prostorima, po jednakim kriterijima. Ono što je najveći promašaj bio 2004. godine kada je donesen zakon je što je ostavljeno da općine formiraju prvostepenu, a kantoni drugostepenu komisiju koja je bila uglavnom sastavljena od lokalnih ljekara,“ kaže ministar Crnkić.

Anđelko Barun, predstavnik HVIDRE (Hrvatskih invalida domovinskog rata) ističe da je mnogo ljudi stavljeno na spiskove korisnika invalidnina.

„Bez registra branitelja, bez evidencija na spiskove je ušlo mnogo ljudi. Danas ti ljudi, koji su članovi naše udruge žive od tih sredstava, imaju trajna stečena prava. Digli su kredite, rješavaju stambena pitanja, našli su nekakvu stabilnost,“ kaže Barun.

Proteste ehemaliger Soldaten in Bosnien und Herzegowina

Vjekoslav Bevanda - Revizija je neophodna

Uslovi Svjetske banke

Ministar finansija Federacije BiH Vjekoslav Bevanda kaže da Međunarodni monetarni fond nije tražio da se prestanu isplaćivati invalidnine ratnim vojnim invalidima s invaliditetom do 60 posto, ali da je to jedan od zahtjeva Svjetske banke koji se odnosi na pregovore koji bi tek trebali početi.

„Jedan od zahjeva Svjetske banke je i to, ali to je zahtjev za pregovore, a ne zahtjev MMF-a“, kaže Bevanda i dodaje da je revizija korisnika boračkih primanja neophodna, te da je njegova procjena da se revizija korisnika može završiti za godinu-dvije i da ćemo onda imati stabilan sistem.

U Federalnom ministarstvu za pitanja boraca doznajemo kako više od 60 posto nalaza nije odgovaralo realnom stanju korisnika, dok najveći broj lažnih invalida dolazi upravo iz Hercegovine. Ono što je također zanimljivo je da su sredstva koja se izdvajaju za RVI i civilne invalide povećana za čak 92 procenta u odnosu na one od prije tri godine.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Zorica Ilić