Borbom protiv terorizma ugrožena i ljudska prava

Kada policija i državni bezbjednosni organa čitaju elektronsku poštu i prisluškuju telefonke razgovore, za jedne je to put u državu koja sve nadzire. Za druge su to, međutim, neophodne mjere kojim država štiti svoje građane od terorizma. Jedno je sigurno: Od 11. Septembra 2001. pojačao se trud vlada, kako u Njemačkoj tako i u Americi, da preduhitri teroriste i ostele kriminalce.

Gdje je granica policije i tajnih službi prilikom praćenja zločinaca?

Sa ovim pitanjem morali su posljednjih godina da se pozabave kako američki, tako i njemački ustavni sudovi. Tako je, na primjer, Savezni Ustavni sud u Karlsrueu, protivustavnim proglasio preventivno telefonsko prisluškivanje i obaranje putničkih aviona pri terorističkim napadima. Određene metode u borbi protiv terorizma protivustavnim proglasio je i američki Vrhovni sud. To se prije svega odnosilo na prisluškivanje telefonskih razgovora u zemlji bez sudskog naloga, kao i ponašanje prema stranim američkim zatvorenicima u Guantanamu.

Predmeti američkih sudova razlikuju se od onih njemačkog Ustavnog suda, objašnjava američka stručnjakinja za ustavno pravo, Ingrid Vurt. "Kada sudovi donesu presudu protiv Buševe Vlade, onda je to većinom zbog toga, što je njegova vlada propustila da zatraži od Kongersa odobrenje svojih naredbi. Te naredbe su tada protivustavne. Budu li ograničena ljudska prava, onda o tome mora da bude održana, što je moguće veća, javna debata."

Pitanje ljudskih prava

Vurtova smatra da se ograničavanjem ljudskih sloboda ne može izgraditi sigurnija zemlja. Postoje, kaže, i druge mjere protiv terorizma, koje su daleko efikasnije. I Bastian Gigarih smatra da borba protiv terora i zaštita ljudskih prava ne moraju da isključuju jedna drugu. Bitno je, kaže Gigarih, pronaći ravnotežu. "To naravno ima veze sa pitanjem, na koji period, na primjer , memorišete određene podatke, koju vrstu podataka memorišete, ko ima pristup tim podacima", smatra Gigarih.

Tvrdnja, da su Amerikanci spremniji od Njemaca da pogaze ljudska prava u svrhu borbe protiv terorizma, ipak nije tačna. Dok Njemačka na primjer, kroz svoju Službu za prijavu boravka uvijek ima podatak, gdje koji građanin živi, Amerikanci obavezu prijavljivanja doživljavaju kao na napad na lična prava. Vurtova smatra da je u Sjedinjenim Državama polazna pozicija drugačija u odnosu na druge zemlje.

Američki pristup - jedinstven u svijetu

"U poređenju sa ostalim državama, Sjedinjene Države imaju poseban odnos, kada je riječ o pravima pojedinca. Sloboda govora je u Sjedinjenim Državama mnogo veća nego u Njemačkoj, a hapšenja kod nas podliježu većim ograničenjima nego u Evropi ili Izraelu, na primjer. Do određenog stepena, američka javnost je spremnija na kompromise, što i nije bio slučaj u prošlosti. Ali sve te odluke moraju prethodno da budu javno diskutovane i donesene. Vlada ne smije sama da ih donosi", objašnjava Vurtova.

Vurtova navodi i da će sudske odluke u korist zaštite ljudskih prava biti češće, što je manji osjećaj ugroženosti, odnosno, što je od određnog terorističkog napada, više vremena prošlo. Tako je bilo i kroz istoriju Sjedinjenih Američkih Država nakon Građanskog i Drugog svjetskog rata.