Borbe u strateški važnoj Hami

Dok se krvava bitka za Alepo približava kraju, na brojnim drugim frontovima u Siriji se borbe nastavljaju. Prije svega u centralnosirijskoj provinciji Hama ljudi svakodnevno ginu i bivaju povrijeđeni. Humanitarna organizacija Union of Medical Care and Relief Organization (UOSSM) nedavno je izvijestila o napadu gasom na brojna mjesta u provinciji. Prema informacijama te organizacije u utorak su borbeni avioni bombardirali brojna sela koja se nalaze u rukama džihadista. Više od 90 civila je navodno ubijeno a oko 300 povrijeđeno.

Ljekari, koji djeluju u ovoj provinciji, su za UOSSM govorili o žrtvama i simptomima oboljenja koje pokazuju. U napadima je, kako su naveli, korištena hemikalija bez boje i mirisa koja napada disajne puteve žrtava, naveo je glasnogovornik ove organizacije. Liniju fronta u Hami je teško odrediti. U pojedinim selima oko glavnog grada Hame, kojeg kontroliraju Asadove trupe, utvrđene su trupe terorističke milicije Islamska država, a istodobno su tamo aktivne i pobunjeničke grupe. 

Ciljevi diktatora Bašara al Asada su jasni. "Ono što Asad najprije želi je pobijediti pobunjenike", kaže jedan kršćanin koji je pobjegao iz Hame, a koji sebe naziva Dahoud. Ovaj visoki Sirijac u elegantnom odijelu i sa kravatom radi u iračko-kurdskoj Sulejmaniji u jednom međunarodnom preduzeću. Jako mu je pomoglo dobro poznavanje engleskog jezika. On naglašava da nije izbjeglica, već strani radnik (gastarbeiter). "Brojni Sirijci, koji ne žele u vojsku, su napustili njihovu domovinu", kaže on. Onaj ko ne želi ubijati ljude, odlazi, dodaje. To je, prema njegovim riječima, zajedničko i muslimanima i kršćanima.  

Hama je važna strateški i simbolički

"Ako neko ima posao i pravo boravka izvan Sirije on može biti oslobođen vojnog roka četiri godine", objašnjava Dahoud dalje. Nakon toga muškraci moraju natrag u Siriju zbog služenja vojnog roka ili zauzvrat moraju platiti 8.000 američkih dolara. On živi tri godine u iračkom Kurdistanu. Šta će raditi naredne godine kada mu istekne rok od četiri godini još uvijek ne zna. "Ni u kojem slučaju ne želim pucati u moje sunarodnjake", to je ono što sigurno zna.

Dahoud izvještava iz Maharda, sela 23 kilometra sjeverozapadno od Hame u kojem žive samo kršćani koji skoro svakodnevno doživljavaju napade - što od strane islamističkih grupa, što od strane vladinih trupa. Dahoud kaže da su tamo stalne borbe, a da su kršćani usred svega toga. Nasuprot tome Hamu u svojim rukama čvrsto drže vladine trupe. Ovaj grad nije samo strateški važan, već ima i veliku simboliku za Siriju. Ovaj grad, koji se nalazi između Alepa i Damaska, spada u najstarije naseljene metropole u zemlji.

Od početka ustanka protiv Assada prije skoro šest godina ovaj grad je imao 900 000 stanovnika, sada ih je oko 1,5 miliona. Brojni ljudi su nakon početka građanskog rata pobjegli iz drugih regiona u Hamu jer su se tamo, kako kaže Dahoud, osjećali sigurnije. Život se tamo još uvijek u određenoj mjeri odvija normalno, kaže Dahoud. Njegova sestra i brat idu tamo na fakultet, a njegovi roditelji rade. Samo je noću, kako kaže bolje ostati kod kuće. Trenutno, kaže Dahoud, ima mnogo otmica ljudi za koje se traži otkupnina. Zahvaljujući njegovom statusu "stranog radnika" (gastarbeitera) on može putovati natrag u Siriju i posjećivati svoju porodicu. Posljednji put je tamo bio u ljeto.

Vrijeme je za odlazak

Dahoud pada u zanos kada priča o Hami. Od rimskih vremena tamo postoje vodenice, 126 vodenična kola u cijelom gradu. On pokazuje kratki video film na smartphonu na kojem se mogu vidjeti djeca koja se penju na kotače i onda klize dolje. Slike iz mirnih vremena, koje se doimaju skoro nevjerojatnim. Kada je njegov rodni grad u proljeće 2011. godine postao centar protesta protiv režima u Damasku, sirijska vojska je koristeći nasilje ušla u grad i počela ubijati ljude.

Ibrahim Qašuš, autor revolucionarne pjesme "Dođi Bašare, vrijeme je za odlazak" potiče iz Hame i navodno je samo nekoliko dana nakon ulaska vojske u grad pronađen sa prerezanim grlom. Sada se navodno na internetu pojavila njegova fotografija nastala negdje u Europi u kojoj navodno živi u egzilu. Dahoud je skeptičan kada je u pitanju ova vijest. 

Sirijska vojska je već jednom u Hami napravila krvoproliće. U februaru 1982. godine su vladine trupe krenule u obračun sa članovima sunitske "Muslimanske braće" koji su od grada napravili centar pokreta otpora. Pri tome je prema procjenama ubijeno 30 000 ljudi, a istorijski stari grad je posebice teško opustošen. Ovaj masakr je tadašnjem predsjedniku Hafez al-Assadu donio nadimak "Koljač Hame".

Kršćani, kaže Dahoud, su se tada osjećali ugroženim od islamista i smatrali su da je Assad njihov zaštitnik. Njihov stav prema Bašaru (aktualnom predsjedniku Sirije - op. red.) je ipak podijeljen. Ali oni koji su još uvijek u Siriji ga podržavaju, kaže Dahoud. Onaj ko živi u Hami, Damasku i vjerojatno i Alepu je za Bašara, kaže Dahoud. On sam ne želi biti na Bašarovoj strani. "Samo želim živjeti u miru", kaže ovaj Sirijac potišteno jer zna da se njegova želja u skoro vrijeme teško može ispuniti.