1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Borba za zaštitu klime

U Kataru je u ponedjeljak (26.11.) počela 18. konferencija UN-a o zaštiti klime. Pojedini kritičari se pitaju zbog čega je upravo Katar izabran za domaćina ovog skupa? Konferencija će trajati do 7. decembra.

Katar je tipična zemlja Perzijskog zaljeva, vruća, prašnjava, i nevjerovatno bogata. O nedavno probuđenoj svijesti o značaju zelenih površina nema baš previše traga. Klimatski uređaji su svuda uključeni i to do maksimuma – u hotelu, u taksiju i naravno u ogromnom prodajnom centru glavnog grada Katara Dohi. Svuda, na širokim ulicama, voze se isključivo veliki automobili – tako da je uzaludno tamo tražiti manje vozilo. Uostalom, litar super benzina, preračunato u eurima, košta samo oko 20 centi. Katar je sa naftom i prije svega zemnim gasom postao bogat i spada u zemlje u kojima je emisija ugljendioksida po glavi stanovnika najveća u svijetu.

To bi se sada trebalo mijenjati, tako barem navodi vlada. Zemlja želi da gradi obnovljive izvore energije i time se angažira u zaštiti klime i okoliša, kaže Kasim Radaideh iz katarske organizacije ecoQ, koja svake dvije godine organizira sajam o tehnici za zaštitu okoliša: „Katar će biti zelen, to doduše ide sporije, ali će tako biti. Tu su plan i Vizija 2030. prema kojima se Katar kreće ka održivoj budućnosti.“

Taj dokument je urađen prema zahtjevu vlade i prije svih katarskog emira šeika Hamada ben Halife el Tanija.

Blick über Doha

Doha: glavni grad Katara

Da li će biti produžen Protokol iz Kyota?

No, na konferenciji o zaštiti klime odlučujuće je pitanje da li će biti produžen sporazum iz japanskog grada Kyota, tzv. Protokol iz Kyota. Prema tom sporazumu, industrijske zemlje su se obavezale da će svoju zajedničku emisiju izduvnih gasova smanjiti za najmanje pet odsto u odnosu na 1990. To je trebalo da se desi u periodu od 2008. do 2012. Znači, krajem ove godine završava se prvo obavezujuće razdoblje. U slučaju da produženje protokola iz Kyota propadne, bio bi to za političare za zaštitu okoliša i aktiviste fatalan signal. Protokol iz Kyota je do sada jedini sporazum koji sadrži zakonski obavezujuće ciljeve o smanjenu emisije štetnih gasova. No, ukoliko sudionici skupa uspiju da produže taj protokol, to bi i u tom slučaju ostala samo simbolična gesta. Jer, na primjer Sjedinjene Američke Države, najveći zagađivač ugljendioksidom među industrijskim zemljama, nikada nisu ni ratificirale taj protokol.

Autori: Brigitte Osterath / Andrea Rönsberg / Senad Tanović

Odgovorna urednica: Marina Martinović