1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba za vlast u Haškom tribunalu

30. septembar 2013

1. oktobra se bira novi predsjednik Haškog tribunala. Ishod je neizvjestan jer postoje dva tabora. Neke sudije sumnjaju u kompetentnost turskog sudije Mehmeta Günaya, bliskog predsjedniku Tribunala Theodoru Meronu.

https://p.dw.com/p/19qaR
Foto: picture-alliance/dpa

List Sueddeutsche Zeitung piše o borbama za vlast u Haškom tribunalou. Pri tome se ovaj list osvrće na turskog sudiju Mehmeta Güneya zbog čijeg su glasa navodno oslobođeni hrvatski generali:

"Taj lijepi glas se već dugo nije mogao čuti. Tihi, karakteristični francuski sa kojim je stari turski sudija vodio kroz svoje procese. Ko je u protekle dvije godine posjetio Tribunal za bivšu Jugolsaviju u Hagu, nije više čuo ni riječi od čovjeku koji je bi poznat po svom promišljenom govoru. Umjesto toga on je tamo nijemo sjedio. Druge sudije su govorile i za njega - ili se bar tako činilo.

U Hagu nije tajna da je 77-godišnji turski sudija UN-a Mehmet Güney u međuvremenu postao nestablan na nogama i da se još samo pismeno izjašnjava. Novo je međutim da pravnici iz Tribunala sa spoljnim svijetom o tome komuniciraju i da kažu da je Güneyevo zdravsveno stanje lošije nego što to javnost predspostavlja. U ovoj tačci cijela stvar postaje politički osjetljiva.

Sporni E-mail danskog sudije

Sve je počelo izjavom danskog sudije Federika Harhoffa. On je svog kolegu Güneya u junu opisao kao 'ageiging Turkisch judge'' - ostarjelog, što zapravo znači da je mislio da turski sudija nije više uračunljiv.

Danac je u jednom E-malu izrazio svoje ogorčenje zbog toga što predsjednik Tribunala, Amerikanac Theodor Meron Tribunal UN-a želi izvesti na jedan novi, umjereniji pravni kurs, pored ostalog uz pomoć turskog sudije koji rado daje glasove i koji više ne može sagledati dalekosežnost svojih odluka. Do sada je to bio vrhunac jedne političke borbe između krila, borbe koja već mjesecima dijeli sudije i koja bi ovog utorka mogla doživjeti vrhunac kada se bude birao novi predsjednik. E-mail danskog sudije poslan je na 56 ljudi.

Je li riječ o nedostatku stila? Sigurno. U Hagu je teško naći nekoga ko ne klima glavom zbog nepristojnog postupka Danca. S druge strane neće se naći ni niko ko je iz bliza doživio 'ageiging Turkisch judge'' i ko neće pozivajući se na anonimnost, reći da je u tome srž istine.

neyev glas bio je presudan za oslobađanje Gotovine i Markača

Starenje je preblaga izjava, kaže jedan haški sudija koji svake sedmice sreće Güneya. Već odavno se govori o tome da on više nije u stanju pratiti duže razgovore, da tokom sastanaka izgubi orijentaciju.

Navodi se dalje da američki predsjednik Tribunala, tako glasi optužba, i dalje ne odustaje od turskog sudije sve dok mu se ne prestane sviđati njegov način glasanja. Dokaza za to naravno nema, a predsjednik Tribunala Meron, na pitanje saopštava da se radi o 'potpuno neosnovanoj glasini koja je ´omalovažavajuća kako za sudiju Güneya, tako i za cijeli Tribunal´. Od samog Güneya nije bilo reakcija, čak ni na upit.

Theodor Meron ARCHIVBILD Präsident Internationaler Strafgerichtshof für das ehemalige Jugoslawien
Predsjednik Haškg tribunala Theodor MeronFoto: picture alliance/AP Photo

Sudija Mehmet Güney koji pri UN -a radi od 1999. uprvo sada igra važnu ulogu za Tribunal. U spornim odlukama je njegov glas obično jezičak na vagi. Njegov glas bio je odlučujući, naprimjer u slučaju presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Da Güney zajedno sa američkim predsjednikom STribunala nije glasao ZA, onda ne bi bila izrečena oslobađajuća presuda sa nevjerovatnih 3:2 glasa", piše Sueddeutsche Zeitung.

U Austriji sve po starom

Njemački listovi pišu i o ishodu parlamentarnih izbora u Austriji. Tako list Osnabruecker Zeitung piše:

Wahlen in Österreich - SPÖ feiert Wahlergebnis
Werner Faymann slavi izborni rezultatFoto: picture alliance/AP Photo

"Sve ostaje po starom. Budući kancelar će se vjerovatno ponovo zvati Werner Faymann. Ovaj socijaldemokrata je do sada zemlju neprimjetno vodio kroz finansijsku krizu, čak je zabilježio uspjehe kao što je naprimjer najniži stepen nezaposlenih mladih u EU. O tome se međutim samo tiho govori, jer naši susjedi na jugu su skeptici prema Evropi, iako je ova zemlja zbog svog geografskog položaja i stručnosti, profitirala od širenja na istok. Evropski partneri mogu biti mirni jer na svu sreću, nova vlada će biti pošteđena od sudjelovanja jakih desničara", piše Osnabrucker Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: