1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Borba protiv terorizma u Europi ozbiljna stvar ili izgovor za prisluškivanje građana?

Prije točno pet godina je teroristički napad na londonsku podzemnu željeznicu uzdrmao Europu i to godinu dana nakon terorističkog napada u Madridu. Postalo je jasno da su za Europu najopasniji "domaći teroristi".

Zamumljeni terorist s puškom na radnoj površini kompjutera

Opasnost za Europu tzv. "homegrown teroristi"

Oni su neprimjetni, zaposleni su i žive u zemljama Europske unije. Ali njihova udarna snaga je golema. Oni su takozvani "homegrown teroristi", odnosno teroristi odrasli na "domaćem tlu", u zemljama u kojima vrše napade. To su teroristi koji su Europu uzdrmali napadima u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i planiranim masakrima u Njemačkoj.

Autobus u Londonu nakon eksplozije 2005.

7. srpnja 2005. je London ovako izgledao

S napadima na madridske vlakove 2004. i godinu kasnije na londonsku podzemnu željeznicu je islamistički terorizam stigao u Europu. Relativni mir koji je nakon terorističkog napada u Londonu nastao, međutim, nije razlog za opuštanje, smatra Gilles de Kerchove, EU koordinator za borbu protiv terorizma. „Od napada u Londonu više nije bilo većih napada na europskom tlu, i to je velikim dijelom zasluga obavještajnih službi. Ali ako promatrate koji napadi su od tada spriječeni i koje terorističke ćelije su ukinute, mora se zaključiti da i dalje moramo biti oprezni," kaže de Kerchove.

"Teroristima je potreban novac, a mi moramo spriječiti da ga dobiju"

Funkcija EU koordinatora za borbu protiv terorizma je osnovana 2004. nakon napada u Madridu. Zemlje Europske unije su tada uvidjele da su previše odvojeno radile kad su u pitanju antiterorističke mjere. Prvi koordinator Gijs de Vries je zadatak koordinatora ovako opisao: „Razmjena informacija je veoma bitna. Pomoću Europola policijske postaje mogu razmjenjivati informacije. Osim toga, donosimo zakone usmjerene protiv financiranja terorizma. Teroristima je potreban novac, a mi moramo biti sigurni da ga oni ne dobiju. A i za to je potrebna međunarodna suradnja."

Gijs de Vries

Gijs de Vries

Ali de Vries je prijevremeno odstupio s funkcije zbog, kako se navodi, razočarenja što se članice Unije nedovoljno informiraju o svojim protuterorističkim aktivnostima.

Borba protiv terorizma kao izgovor za prisluškivanje građana?!

Najveća kritika se, međutim, kreće u protivnom smjeru - da razmjena informacija zemalja EU PREDOBRO funkcionira. Mnogi građani strahuju da borba protiv terorizma ovim zemljama služi kao izgovor za prisluškivanje i prikupljanje podataka o samim građanima. Posebice oštro je Europski parlament kritizirao razmjenu bankovnih podataka između Europske unije i SAD-a, koja je bila regulirana takozvanim SWIFT sporazumom. Američki istražitelji tvrde da je je ta razmjena podataka doprinijela, na primjer, uhićenju takozvane Sauerland grupe u Njemačkoj. Ipak, početkom ove godine je Europski parlament odbio ovaj sporazum.

Jedan od kritičara SWIFT sporazuma je i njemački zastupnik u Europskom parlamentu Manfred Weber (CSU). „Građani Europske unije s pravom očekuju od nas da čuvamo njihove podatke. Ja želim suradnju sa Sjedinjenim Državama. Želim da surađujemo u borbi protiv terorizma. Ali mora vrijediti osnovno načelo da za europske podatke važi europski standard zaštite podataka", poručuje Weber.

Zastave ispred Europskog parlamenta u Strassbourghu

Europski parlament nije prihvatio prvi prijedlog SWIFT sporazuma

U međuvremenu je izrađen novi SWIFT sporazum u kojemu su neke, ali ne i sve od parlamenta kritizirane stavke, riješene. Europski parlament ovoga četvrtka glasuje ponovno i očekuje se da će se izmijenjeni SWIFT sporazum ovaj put prihvatiti većinom glasova.

Autori: Christoph Hasselbach / Marina Martinović

Odg. urednik: Svetozar Savić