Preko aplikacije do obroka

Sve više građana Njemačke pri prvim naznakama gladi poseže za mišom ili smartphoneom i tipka neka od poznatih imena. Foodora je naziv dostavljačkog servisa čiji su djelatnici u ružičastim odorama i na biciklima postali nezaobilazni motiv njemačkih gradova. Ideja se naravno rodila "preko bare". Dva prijatelja u bijelom svijetu, u Tokiju i New Yorku su nakon povratka u Njemačku došla na ideju o dostavljačkom servisu za restorane. Ne prema dotadašnjem principu: jedan restoran – jedan dostavljački servis nego jedan servis za sve restorane u kvartu. 

Vrtoglavi uspon

To je bilo 2014. Danas foodora surađuje s 2.500 restorana samo u Njemačkoj. U međuvremenu su foodoru otkupili internetski veterani iz Rocket Interneta, a dostavljači u ružičastom jure ulicama 50-tak gradova u 10 zemalja. Drugi po veličini dostavljači servis za gotovu hranu u Njemačkoj je britanski Deliveroo koji surađuje s preko 2.000 restorana. Restorani plaćaju proviziju od 30 posto što nije malo, ali s obzirom na to da se radi o "poklonjenim” mušterijama koje inače ne bi posjetili restoran i restorana dođu na svoju računicu. Felix Chrobog, direktor Deliveroa za Njemačku tvrdi da restorani kroz suradnju s njegovom tvrtkom povećavaju promet od 20 do 30 posto. To je očito formula za uspjeh. "Prošle godine se svaka dva mjeseca broj narudžbi udvostručavao”, kažu u foodori. Prema Reutersu, Deliveroo je tvrtka koja je prošle godine povećala svoju vrijednost na milijardu eura.

Žestoka konkurencije

Profit su nanjušili i veći igrači poput Ubera ili Amazona koji su već globalno aktivni. Veteran u ovom biznisu je nizozemska tvrtka Takaway.com koji postoji još od 2000. No ova tvrtka je dosad pružala samo usluge internetske narudžbe. Za isporuku obroka su se morali pobrinuti sami restorani. Takaway sada preko svoje tvrtke Liferando nastoji uhvatiti korak s konkurencijom. Etablirane tvrtke opušteno gledaju na konkurenciju. „Mi smo zbog iskustva u prednosti pa čak i pred takvim igračima kao što su Uber ili Amazon. Na tržištu ima mjesta samo za dvije do tri velike tvrtke", smatra Niklas Östeberg iz foodore. Oni i dalje ustraju na poslovnom sloganu „profit kroz kvantitetu" i odbijaju povisiti cijene usluga.

Profit preko leđa dostavljača

Osmisliti aplikaciju i privući nove restorane je jedno. No na kraju se ipak sve svodi na to da netko hranu u najbržem mogućem roku dostavi do gladnih mušterija. Samo foodora zapošljava preko 7.000 kurira. Jedini uvjet koji moraju ispunjavati je da posjeduju pametni telefon bez ograničenja prometa podataka i vlastiti bicikl. No uvjeti zaposlenja su različiti. Deliveroo svoje vozače zapošljava kao samostalne poduzetnike. Prednost: nema štrajka, a opasnosti od žalbi na radne uvjete gotovo da i nema. Foodora upošljava svoje vozače i uplaćuje socijalna davanja. No novinari s portala Krautreporter.de su otkrili da se vozačima isplaćuje manja satnica od obećane jer se u dohodak računa i napojnica. Vozači su cijelo vrijeme pod vremenskim pritiskom. Možda zato neki posežu za futurističkim rješenjima. Platforma za narudžbe Just Eat iz Londona odnedavno eksperimentira s robotima koji dostavljaju hranu.

Odzvonilo restoranima?

Vlasnike restorana muče druge brige. Mnogi strahuju od ovisnosti od dobavljača koji bi se mogli početi plesti i u poslovnu politiku. Takva iskustva su na svojoj koži osjetili i hotelijeri nakon booma portala za bukiranje. Nije prošlo mnogo vremena, a portali su hotelima počeli diktirati politiku cijena. Mnogi vlasnici restorana strahuju i od nestanka „pravih" gostiju koji su važni za promet. Jer oni koji naručuju jelo preko portala u pravilu ne naručuju piće što je važan dio prometa.