1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bolje i zakašnjela presuda nego nekažnjivost

Dugogodišnja portparolka tužilaštva Haškog tribunala Florans Artman izjavila za DW da je za žaljenje što su žrtve rata u BiH morale do 2016. čekati presudu Karadžiću, protiv koga je optužnica podignuta još 1995. godine.

Sedam godina pošto je uhapšen i više od 20 godina od podizanja optužnice za najteže ratne zločine počinjene u Evropi od Drugog svjetskog rata, Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske, sudije Haškog tribunala će u četvrtak 24. marta izreći presudu.

Optužen je 1995. godine za genocid i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u ratu u BiH od 1992. do 1995. Na prvom mjestu je masakr više od 8000 ljudi u Srebrenici, što je u međunarodnom pravu već presuđeno kao genocid. Tužioci su kao genocid kvalifikovali i etničko čišćenje na širem području Bosne i Hercegovine, koje je planirao Radovan Karadžić sa generalom Ratkom Mladićem i bivšim jugoslovenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Zločini koje su počinili, prema optužnici, imali su cilj stvaranje etnički čiste srpske države na tlu Bosne i Hercegovine.

Trinaest godina bjegunac

Nakon podizanja optužnice Karadžić je trinaest godina bio najtraženiji bjegunac u Evropi. Uhapšen je u julu 2008. u Beogradu, gdje je boravio pod lažnim identitom i izmijenjenim fizičkim izgledom.

Poslije Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Jugoslavije i Srbije, koji je umro u pritvoru 2006. godine, Karadžić je najviši politički lider kome je suđeno pred Haškim tribunalom.

Suđenje, koje je počelo u oktobru 2009., trajalo je sa prekidima 497 dana. Dokazni postupci tužilaštva i odbrane, na kojima je saslušano 586 svjedoka, završeni su u oktobru 2014. godine.

"Za žaljenje je što su žrtve morale čekati 2016. da bi se izrekla presuda Karadžiću, protiv kojeg je optužnica podignuta još 1995. godine", rekla je za Deutsche Welle Florans Artman (Florence Hartmann), dugogodišnja portparolka glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte.

Frankreich Niederlande Florence Hartmann Geldbuße für Ex-Sprecherin des Jugoslawien-Tribunals

Florans Artman: Za žaljenje što su žrtve rata u BiH morale do 2016. čekati presudu Karadžiću.

"Ipak, bolja je i presuda sa zakašnjenjem, nego nekažnjivost na koju je Karadžić računao kad se krio pod maskom doktora Dabića, ocijenila je Artman i naglasila: "Uz osuđujuću presudu i izricanje kazne – koja bi, s obzirom na godine optuženog, trebalo u svakom slučaju da znači doživotni zatvor – haške sudije bi morale 24. marta da daju odgovor na niz neriješenih pitanja. Jedno od ključnih je da li će se zločini počinjeni 1992. godine u cilju trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa teritorija koje su srpski nacionalisti namjeravali odcijepiti od Bosne i Hercegovine, kvalifikovati kao genocid ili kao zločini protiv čovječnosti."

Ključna pitanja suđenja Karadžiću

"Tužilaštvo smatra da je izvelo dovoljno dokaza o namjerama da se počini genocid u periodu od 31. marta do 31. decembra 1992. godine. Međutim, pretresno vijeće, koje će izreći kaznu, ocijenilo je uoči početka dokaznog postupka Karadžićeve odbrane, da ti dokazi nisu dovoljni da se optuženik osudi."

"Manje je sumnje u to da će Karadžić biti osuđen za genocid u Srebrenici, ali je i u ovom trenutku otvoreno pitanje kako će sudije definisati njegovu ulogu u formiranju namjere da se počini genocid. Svi haški optuženici koji su do sada osuđeni po optužbama za Srebrenicu kvalifikovani su kao pomagači genocida. Suštinsko pitanje ovog suđenja je da li je Karadžić jedan od tvoraca genocidne namjere."

"Sudije će se morati izjasniti i o tome da li je namjera da se pobiju svi muškarci iz Srebrenice stvorena prije pada enklave. U dosadašnjim presudama ili je tvrđeno bez neospornih dokaza da je ta namjera nastala nakon pada enklave (suđenje Krstiću) ili je to pitanje ostavljeno bez odgovora (suđenje Popoviću i ostalima). U završnom činu suđenja Karadžiću sudije više nemaju prostora za "diplomatsko" izbjegavanje tog pitanja, jer je tužilaštvo predočilo dokaze da se o genocidu raspravljalo prije pada srebreničke enklave."

Karadžić kao dr Dragan Dabić

Karadžić kao dr Dragan Dabić

"Ti dokazi bi trebalo da pobiju i sve teze po kojima se nije mogao predvidjeti pad Srebrenice niti genocid jer je tek na kraju ofanzive u julu 1995. Vojska Republike Srpske (VRS) odlučila da uđe u grad pod zaštitom Ujedinjenih nacija, a Mladić naredio da se svi muškarci pobiju."

Uloga Srbije i Beograda

U razgovoru za DW, Florans Artman je istakla da je izricanje presude od izuzetnog značaja i za utvrđivanje uloge Srbije i Beograda u ratu u BiH.

"Kao bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant vojske bosanskih Srba (VRS), Karadžić se tereti da je zajedno sa drugim članovima rukovodstva Srbije i bosanskih Srba učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata iz opština u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. U tužbi su iz Srbije pomenuti Milošević, Stanišić, Simatović i Šešelj. Do sada nijedna presuda Haškog tribunala nije potvrdila učešće vođstva Srbije u zločinima u Bosni i Hercegovini. Zato je taj dio presude istorijski izuzetno značajan, a treba ga sagledati i u kontekstu sa presudom Šešelju koja se izriče sedam dana poslije presude Karadžiću, kao i ponavljanja sudjenja Stanišiću i Simatoviću", rekla je Artman za DW.

Radovan Karadzic verhaftet

Karadžić sa mapama BiH

Prije godinu i po dana tužioci su u završnim argumentima istakli da su dokazali da je Karadžić kriv po svih 11 tačaka optužnice. Glavne su Srebrenica 1995, etničko čišćenje velikih dijelova BiH, koje je u sedam opština imalo razmjere genocida, opsadno terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

"Doživotni zatvor je jedina primjerena kazna", rekao je tužilac Alan Tiger (Tieger) na kraju suđenja. "Pod Karadžićevom komandom, njegovi potčinjeni su protjerali, ubili i mučili stotine hiljada muslimana i Hrvata. On je odgovoran za sve tragedije u ratu u Bosni i Hercegovini".

U svojoj završnoj riječi, Karadžić je rekao da ne sumnja u to da će biti oslobođen a za sebe je izjavio da je "prijatelj muslimana". "Činio sam sve što je bilo ljudski mogućno da se izbjegne rat i smanje patnje ljudi".

Ogromno interesovanje za izricanje presude

U četvrtak ćemo čuti kojim argumentima je Pretresno vijeće, kojim predsjedava korejski sudija O-Gon Kvon (Kwon), dale prevagu. Interesovanje za izricanje presude izuzetno je veliko. Prema saopštenju Tribunala, akreditovano je 200 novinara, a dolazak je najavilo više od 150 žrtava iz Bosne i Hercegovine. Izricanju presude prisustvovaće diplomati i zvaničnici iz pedesetak zemalja, te oko stotinu akademika, eksperata i naučnih istraživača.

Preporuka redakcije